Brijunski kamenolomi, pogotovo oni uz luku, svjedoci višestoljetne mletačke eksploatacije, potkraj 19. stoljeća sanirani su i hortikulturno uređeni. Nakupljeno otpadno kamenje oblikovano je u brežuljke te su tako nastala šetališta ugodna u svako doba godine, zaštićena od ljetne žege i hladnih zimskih vjetrova.
Ugodna šetališta u svako doba godine
Šetališta u kamenolomima
Kochov kamenolom
Brižljivo uređen kamenolom u blizini središnje luke poslužio je kao mjesto za izraz zahvalnosti dr. Robertu Kochu (1843. – 1910.). U ovom kamenolomu obitelj Kupelwieser dala je postaviti spomen-ploču velikom znanstveniku, bakteriologu i nobelovcu koji je početkom 20. stoljeća otočje oslobodio od malarije.
Mramorna spomen-ploča rad je bečkog kipara i slikara Josefa Engelharta (1864. – 1941.), jednog od utemeljitelja bečke secesije. Reljef ugrađen u stijenu 1908. prikazuje mladu djevojku koja lovorovim vijencem kiti Kochovu bistu.
Nekada se ispred mramorne spomen-ploče nalazilo jezerce. Ono je bilo podsjetnik na nekadašnji izgled Brijuna i brojne bare i lokve koje su se nalazile na otoku i bile idealno stanište za komarce roda Anopheles, prijenosnike malarije.
Čufarov kamenolom
Jedan od pet brijunskih kamenoloma, hortikulturno i parkovno uređenih početkom 20. stoljeća, posvećen je Alojzu Čufaru (1852. – 1907.), šumaru i upravitelju brijunskog dobra, zaslužnom za krajobrazno uređenje otočja, kao i za kultiviranje kamenoloma. Otpadni kamen iz kamenoloma iskoristio je za gradnju brojnih putova, šetnica i nasipanje današnje glavne brijunske luke. Otpadni kamen također mu je poslužio kako bi stvorio brojne umjetne brežuljke koji su skladno uklopljeni u okolni krajolik.
Na istočnom rubu velikoga venecijanskog kamenoloma obitelj Kupelwieser postavila je spomen-ploču Alojzu Čufaru u znak sjećanja i zahvalnosti za njegov doprinos razvoju otoka. Brončana ploča postavljena 1909. rad je bečkoga umjetnika, kipara i slikara Josefa Engelharta (1864. – 1941.).
Kamenolom pod brdom Straža
Kamenolom pod brdom Straža imao je različite sadržaje. Tridesetih godina 20. stoljeća u njemu bilo smješteno tenisko igralište. Pedesetih godina prošlog stoljeća tu je uređeno ljetno kino. U nastavku kamenoloma bilo je smješteno i dječje igralište s pješčanikom, ljuljačkama i klackalicama, jer su Brijuni tada još bili pravo naselje, s vrtićem i osnovnom školom. Od dječjeg igrališta danas se naziru samo tragovi.
Ljetno kino i danas je pozornica različitih kulturnih zbivanja.
Šetnica pod brdom Straža
Šetnica pod brdom Straža edukativna je staza uređena u nekadašnjem kamenolomu. Ilustrirana je sa ukupno šest drvenih interpretacijskih ploča i edukativnih izložaka s ciljem prezentacije šumskog ekosustava, flore i faune koja čini sastavni dio šume. Nalazi se na Velikom Brijunu, mjestu gdje su se oko cijelog središnjeg dijela nalazili kamenolomi. Tamo je uvijek ugodno mjesto za šetnju - zimi je toplije, a ljeti svježe, zato su kamenolomi i pretvoreni u šetnice. Šetnica pod brdom Straža uređena je u sklopu EU projekta Novo ruho Brijuna, kao dio razvoja novih te unaprjeđenja postojećih edukativnih i prezentacijskih sadržaja, temeljenih na bogatoj prirodnoj baštini NP Brijuni.
Kamenolom pod brdom Gradina
U kamenolomu pod brdom Gradina početkom 20. stoljeća uređena je šetnica. Zahvaljujući znanju i radu Alojza Čufara i ovaj je kamenolom pretvoren u mirnu i ugodnu oazu. Kamenolom je hortikulturno uređen te su u njemu bile zasađene raznovrsne biljke, od koji su do danas ostale očuvane palme. Kamenolom je opremljen i parkovnom opremom, betonskim klupama za odmor i kontemplaciju. Čišćenjem starih kamenoloma od otpadnog kamenja nastala su ugodna šetališta. Ove šetnice zaštićene od ljetnih vrućina i hladnih zimskih vjetrova postale su omiljena odredišta lječilišnih gostiju.
Preuzmite detaljan katalog s povijesnim i hortikulturnim podacima o brijunskim kamenolomima.