Skulpture u parku

Iznimno dobro uklopljene u prirodno okruženje otoka, skulpture su izraz različitih povijesnih i stilskih razdoblja tijekom protekloga stoljeća.

Caritas i Rad

Početkom 20. stoljeća, u doba kada je vlasnik otočja bio Paul Kupelwieser, u neposrednoj blizini luke postavljene su skulpture „Rad“ i „Caritas“ Caspara Clemensa Zumbuscha (1830. –1915.).
Pri odlasku iz željezare u Vitkovicama Paul Kupelwieser je na dar dobio stolni ukras s prikazom dvije alegorične figure: Rad (kovač) i Caritas (majka s djecom). Ti su likovi oslikavali samog Kupelwiesera, onakvoga kakvog su ga doživjeli vlasnici željezare: kao osobu koju krasi težak, naporan rad te poštovanje, odanost i ljubav. Po uzoru na njih izrađene su mramorne skulpture koje i danas podsjećaju da se upornim radom i velikom ljubavi mogu postići iznimna djela pa i malarična močvara pretvoriti u oazu prirodne ljepote i spokoja.

Leda

Skulptura s početka 20. st. prikazuje scenu iz grčke mitologije - Ledu s labudom. Ledu, spartansku kraljicu, Zeus je uspio zavesti tek pretvorivši se u labuda. Skulptura je bila namijenjena dekoraciji nekadašnjeg zimskog bazena izgrađenog 1913. g. uz hotelski kompleks u glavnoj brijunskoj luci. Tada je to bio prvi zimski bazen s grijanom morskom vodom na Jadranu s nizom popratnih terapeutsko – medicinskih i kozmetičkih sadržaja.
Skulptura se nalazi u parku iza hotela Neptun.

Kupačica

U glavnoj brijunskoj luci, sugestivno postavljena na stijenu, posjetitelje dočekuje brončana skulptura „Kupačica“ slovenskog umjetnika Borisa Kalina iz 1954.
Ova skulptura meko modeliranog poluležećeg akta žene koja se sunča na prostirki dočekuje i ispraća sve brijunske posjetitelje.

Žena s mijehom

Brončana skulptura „Žena s mijehom“ („Primorka“, „Vodonoša“) rad je kipara Frana Kršinića iz 1956. godine. Prikazuje ženu koja se nagnula da iz mijeha izlije vodu u kameno korito u njezinom podnožju.
Skulptura je sastavni dio spomen-obilježja iznimnom tehničkom postignuću - crpljenju izvorske vode na otoku. Naime, u razdoblju od 1951. do 1953. godine na otoku su provedena geoistraživanja izvorske vode koja je, pored ostalih lokacija, pronađena i na livadi znakovitoga naziva “Živa voda”.

Mogućnost crpljenja podzemne vode na otoku oblikovana je prema ideji arhitekta Aleksandra Freudenreicha kao “nova pobjeda u borbi s prirodom”. Umjetnički, arhitektonski i tehnički, u kamenu, bronci i staklu prikazana je oskudica vode u prošlosti (koju simbolizira Kršinićeva skulptura) od tada suvremenog teškog života na otocima (predstavljenog cisternom za skupljanje oborinske vode), do blagostanja u budućnosti (staklena piramida iznad bušotine s izvorskom vodom). Ovo iznimno tehničko dostignuće korištenja podzemne vode na otoku s dubine od 251 metra istaknuto je i na spomen-kamenu koji uz skulpturu, cisternu i staklenu piramidu (spomen-zdenac) čini sastavni dio ovoga obilježja.

I skulptura i staklena piramida imaju ujedno i funkciju fontane. U staklenoj piramidi trebao je nastajati izuzetan svjetlosni efekt: unutar kamenoga postamenta zatvorene staklene fontane piramidalnoga oblika ugrađeni su reflektori koji osvjetljavaju raspršene kapljice vode uslijed čega nastaje dúga.

Golub mira

'U znak osobitog poštovanja prema predsjedniku Titu i za uspomenu na njegovu ličnost' kipar Dušan Džamonja poklonio je Nacionalnom parku skulpturu „Golub mira“ iz 1983. godine. Skulptura izrađena od kortena (zavarenih željeznih lanaca) nastala je 'u namjeri da simbolizira ideju Mira i slobode'.

Spomenik Sonyju

Na brežuljku nadomak luci postavljen je „Spomenik Sonyju“ talijanskih autorica, umjetnice Fabiole Faidiga i kiparice Madie Cotimbo. Darovan je Nacionalnom parku 2012. godine kao uspomena na slona Sonyja kojeg je Titu poklonila indijska premijerka Indira Gandhi.
Dvogodišnji Sony stigao je na Brijune1970. godine. U safari parku boravio je uz svoju družicu Lanku, do kraja svog života 2010. godine.
Skulptura izrađena 2008. godine dio je šireg projekta CIRCUS MEME autorice Fabiole Faidiga koji u sebi sadrži nekoliko razina prezentacije. Uz spomenik Sonyju projekt obuhvaća ekvilibristički performans, izložbu fotografija, te video projekcije.
Ručno isklesana skulptura u prirodnoj veličini rad je kiparice Madie Cotimbo u polistirolu. Obložena je auto-kartama gradova koji su sudbinski vezani uz Sonyjeva putovanja, kako ona realna tako i imaginarna: New Delhi (glavni grad države u kojoj je Sony rođen), Beograd (glavni grad države koja je prihvatila Sonyja), Brijuni (otočje na kojem je Sony boravio gotovo cijeli život), Zagreb (glavni grad države u kojoj je Sony živio),Trst (grad u kojem je osmišljen projekt CIRCUS MEME), Berlin (grad kojeg je Sony posjetio u metaforičnom obliku).

Dinosaur

S ciljem popularizacije geološko-paleontološke baštine, 2012. godine postavljena je na rtu Vrbanj rekonstrukcija dinosaura sličnog alosauridu kako bi posjetiteljima dočarala prirodnu veličinu i vrstu koja je ovdje ostavila svoje tragove. Na rtu je pronađeno šezdesetak otisaka stopala velikih dvonožnih mesojeda. Veličina otisaka ukazuje da su pripadali Theropodima, krupnim grabežljivim mesojedima koji su, šetajući duž plićaka nekadašnjeg oceana Tethys, ostavili svoje tragove prije 125 milijuna godina.

Znanstveno-umjetnička skulptura teropoda izradio je kipar Stjepan Gračan u suradnji s nizom stručnjaka: dr.sc.Zlatana Bajraktarevića, i dr.sc.Aleksandra Mezge s Geološkog odsjeka zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, akademskim umjetnikom scenografom Zlatkom Kauzlarićem Atačem te ilustratorom Berislavom Kržićem.