Kastrum

Najslojevitiji brijunski lokalitet smješten je u uvali Dobrika na površini nešto većoj od 1 ha. Nalazi iz razdoblja Rimske Republike i Rimskog Carstva, kasne antike, Istočnih Gota, Bizanta, karolinškog razdoblja i Venecije svjedoče o dugogodišnjoj naseljenosti.

Rimsko razdoblje

Prva vila u uvali Dobrika sagrađena je u 1. st. pr. Kr. U razdoblju Augustove vladavine, djelomice na području prve vile, podignuta je nova rustična vila. Njezine su dimenzije iznosile 51 x 59 m sa središnjim dvorištem i uređajima za proizvodnju maslinova ulja i vina te podrumima, kao i skromnije uređenim stambenim prostorima.

Život unutar vile odvijao se do kraja 4. stoljeća, kada je uslijed nastalih društvenih promjena vila prerasla u naselje zbijenoga tipa s kućama, postrojenjima za preradu maslina i grožđa, spremištima, radionicama, kovačnicama i krušnim pećima – svim sadržajima potrebnima za samostalno funkcioniranje jedne zajednice.

Sredinom 5. stoljeća podignuti su obrambeni bedemi oko kasnoantičkog naselja. Na svaku stranu bedema moglo se popeti jednostrukim ili dvostrukim stubištem. Za kultne potrebe brojnog stanovništva kastruma u neposrednoj je blizini podignuta bazilika sv. Marije.

Feudalno doba

Dolaskom franačke vlasti krajem 8. st. nastaje novo, feudalno dobro. Zidovi karolinške vile raščlanjeni su lezenama, a proizvodnja ulja u tom razdoblju odvijala se u prostorijama smještenima uz more. Tu je dokumentiran cijeli proces proizvodnje ulja, od mljevenja maslina u mlinu do tiještenja u jednom od tri tijeska.

Posljednji tragovi života u kastrumu datiraju iz mletačkog razdoblja.