Josip Broz Tito

Brijunsko otočje poznato je po dugogodišnjoj aktivnosti Josipa Broza Tita, predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

Brijunsko otočje neraskidivo je povezano s ličnošću Josipa Broza Tita. Tri desetljeća na Brijunima se nalazila njegova službena rezidencija. Na otočju je prosječno boravio od četiri do šest mjeseci godišnje, a Veliki Brijun i Vanga bila su mu omiljena boravišta. Izložba Tito na Brionima slikom i riječju pokazuje širinu njegova djelovanja i interesa od njegova prvog dolaska na Brijune 20. lipnja 1947. do posljednjeg boravka 29. kolovoza 1979.

Na Brijunima Tito nije bio domaćin i sugovornik samo državnicima, političarima i diplomatima, već i mnogim javnim i kulturnim ličnostima (Valentini Tereškovoj, Cheu Guevari, Albertu Moraviji, Mariju del Monacu, Sofiji Loren, Carlu Pontiju, Gini Lollobrigidi, Elizabeth Taylor, Richardu Burtonu te mnogima iz zemlje i inozemstva).

Tito i državnici

Na Brijunima je Tito obavljao znatan dio svojih državničkih i političkih aktivnosti. U devedeset susreta razgovarao je s predsjednicima, kraljevima i carevima šezdeset država, a susreo se i s predsjednicima vlada i ministrima stotinjak zemalja svijeta. Na Brijunima je Tito primio više od dvjesto pedeset državnih i parlamentarnih, partijskih, sindikalnih, vojnih, znanstveno-tehničkih i drugih stranih delegacija i dvostruko više delegacija s područja bivše Jugoslavije. Razgovarao je s više od 300 šefova domaćih diplomatskih misija i ambasadora akreditiranih na području bivše Jugoslavije.

Na Brijune su dolazili državnici i partijski lideri s istoka i zapada, iz Afrike, Azije i drugih kontinenata, da bi s Titom razmijenili mišljenja, čuli savjete i pokrenuli neku međunarodnu inicijativu. Među njima su bili i car Etiopije Haile Selassie, predsjednik Egipta Gamal Abdel Nasser, predsjednik indijske vlade Džavaharlal Nehru, predsjednik Alžira Huari Boumédiene, predsjednik Zambije Kenneth Kaunda, predsjednik Gane Kwame Nkrumah, predsjednik Tunisa Habih Burgiba, predsjednik Indonezije Ahmed Sukarno, predsjednik Kine Huo Kua Feng, predsjednik Kube Fidel Castro, predsjednik Vijetnama Ho Ši Min i predsjednik Finske Urho Kekhonen.

Titovi su gosti na Brijunima bili državno-političke vođe istočnoeuropskih zemalja Nikita Hruščov, Leonid Brežnjev i Nikolaj Podgorni, zatim Nicolae Ceausescu, Janoš Kadar, Edward Gierek, Walter Ulbricht i Jumžagin Cedenbal.

Tito je na Brijunima bio domaćin velikom broju monarha: osim Haila Selassija, primio je kralja Grčke Pavla, princa Kambodže Sihanuka, kralja Afganistana Zahira, šaha Irana Pahlavija, kralja Norveške Olafa, velikog vojvodu Luksemburga Jeana, kraljicu Nizozemske Julijanu, kraljicu Velike Britanije Elizabetu, kralja Nepala Birendru, kraljicu Danske Margaretu i kralja Jordana Huseina.

Tito i Nesvrstani

U Bijeloj vili, službenoj rezidenciji, Tito se često susreće s liderima nesvrstanih zemalja. Unutar njenih zidova potpisana je i „Brijunska deklaracija“. Taj dokument, koji su 1956. potpisali Tito, indijski premijer Nehru i egipatski predsjednik Nasser, obilježio je eru nesvrstanosti i omogućio Jugoslaviji da se smatra predvodnicom tzv. Trećeg svijeta.

Tito je posljednji put s Brijuna otputovao 29. kolovoza 1979. na 6. konferenciju šefova država i vlada nesvrstanih zemalja u Havanu.