Ptičji park

U dubokoj južnoj uvali otoka Veliki Brijun iza rta Gromače nalazi se ptičji rezervat Saline. Rasprostire se na površini od 7 ha na kojoj pogled plijeni močvarno bilje i tri jezerca. U sklopu najvećeg jezera, čije obrise i intimu skriva šaš, izdvojen je otočić sa slamnatom kućicom u kojoj se često uz cvrkut ptica znao odmarati Josip Broz Tito.

Ostaci mletačke solane

Ovaj ptičji park nastao je na ostacima mletačkesolane koja svoje izvorište nalazi u antičkoj solani čiji se tragovi i danas mogu vidjeti uz samu morsku obalu. O važnosti solane govore zapisi koji kažu da je prihod od prodaje brijunske soli „izvanredan prihod Mletačke Republike” ili pak ako želite otvoriti solanu, onda morate „posjetiti solanu Insulae Brionorum koja stoljećima dobro i kvalitetno djeluje”. Melioracijskim radovima 1960. godine nasuto je područje solane i stvorena su dva jezerca, kojima se 1973. pridružuje i treće. U to vrijeme najveće jezero i okoliš dobiva svoju završnu funkcionalnu i krajobraznu formu te ovo područje postaje mjesto obitavanja ptica stanarica i ptica selica, odnosno ornitološki park.

Ornitološki park

Danas ornitološki park Saline pruža predivnu sliku i idilu pjeva te druženja raznovrsnih ptica koje plivaju po jezercima ili se skrivaju u mediteranskoj makiji i močvarnom bilju.

Zbog očuvanja staništa i neometanja ptica, pristup Salinama za posjetitelje je ograničen. Na ovom se području nerijetko viđaju ugrožene vrste kao što su mala bijela čaplja (Egretta garzetta), velika bijela čaplja (Egretta alba), žuta čaplja (Ardeola ralloides), gak (Nycticorax nycticorax), patka kreketaljka (Anas strepera) i patka žličarka (Anas clypeata) te mnoge druge. Gusta trska obrasla oko jezera pruža dobre uvjete za gniježđenje trstenjaka (Acrocephalus), kokošica (Rallus aquaticus), liske (Fulica atra), mlakuše (Gallinula chloropus), malog gnjurca (Tachybaptus ruficollis) i divljih pataka (Anas platyrhynchos). Budući da je područje Salina ograđeno, u njemu nema utjecaja divljači pa se podrast šume nesmetano razvija te čini ovo stanište idealnim i za razne vrste grmuša (Sylvia) i zviždaka (Phylloscopus) te slavuja (Luscinia megarhynchos), kosa (Turdus merula) i drugih ptica pjevica. U krošnjama stabala gnijezde se kobac (Accipiter nisus), jastreb (Accipiter gentilis) i škanjac (Buteo buteo), a redovito se viđa i eja močvarica (Circus aeruginosus).