Brijunsko otočje proglašeno je Nacionalnim parkom 1. studenoga 1983. godine. Prvi izletnici na otočje dolaze u proljeće 1984. Novija povijest Parka započela je dolaskom velikog vizionara, austrijskog industrijalca Paula Kupelwiesera 1893. godine. Dugogodišnja zaštita brijunskog otočja i podmorja učinila ga je posebnim i vrlo vrijednim, iznimno bogatim kulturnom i prirodnom baštinom, ali i čudesnim te u dijelovima netaknutim područjem.
Tijekom 2023. godine slavimo veliku i važnu, 40. obljetnicu osnutka Nacionalnog parka Brijuni. Brijunsko otočje proglašeno je Nacionalnim parkom 1. studenoga 1983. Prvi izletnici na otočje dolaze u proljeće 1984. Danas Brijunsko otočje posjećuje oko 200 000 posjetitelja godišnje.
Razdoblje prije proglašenja Nacionalnog parka Brijuni bilo je obilježeno različitim razdobljima blagostanja i bogatstva, ali i bolesti i siromaštva. Prije 120 milijuna godina Brijunima su šetali dinosauri, dok u doba neolita započinje život stanovništva. Dolazak prvih stanovnika na otok Veliki Brijun obilježava početak oblikovanja otočja.
Od bogatog rimskog doba do velikog siromaštva i bolesti u doba ekspatriranja kamena i malarije, Brijuni su prolazili uspone i padove.
Novija povijest Parka započinje dolaskom velikog vizionara, austrijskog industrijalca Paula Kupelwiesera koji 1893. godine kupuje Brijune. Pomalo su nevjerojatni zahvati koje je Kupelwieser učinio na brijunskome otočju - oslobađanje od malarije, čišćenje travnjaka od otpadnoga kamena iz kamenoloma, krčenje makije, pošumljavanje, izgradnja luke u koju se prije moglo uploviti isključivo tijekom plime, izgradnja vila i luksuznih hotela, bazena s grijanom morskom vodom, konjičkog trkališta, igrališta za tenis, osnivanje prvog zoološkog vrta...
Dugi niz godina Brijuni su bili poznato ljetovalište te otok zabave i sporta.
Tijekom Drugoga svjetskog rata na Brijune umjesto europske elite dolaze mornaričke snage. Po kapitulaciji Italije 1943. na otočje dolazi njemačka vojska, zbog koje savezničke snage bombardiraju Veliki Brijun te razaraju njegova urbana i privredna dobra.
Od 1949. Brijuni djeluju kao rezidencija predsjednika Tita. Josip Broz Tito nailazi na razorene objekte, oštećenu infrastrukturu i posječenu šumu. U njegovo vrijeme Brijuni se obnavljaju, grade se objekti, obogaćuje se flora i fauna te provode arheološka istraživanja. Od 1949. do 1983. otočje je bilo pod posebnim sigurnosnim režimom i nedostupno turistima.
Dugogodišnja zaštita brijunskog otočja i podmorja učinila ga je posebnim i vrlo vrijednim, iznimno bogatim kulturnom i prirodnom baštinom, ali i čudesnim te u dijelovima netaknutim područjem.
Večeri dokumentarnog filma 15. i 23. srpnja
Upoznavanje lokalnog stanovništva s posebnostima Nacionalnog parka Brijuni uz edukativan program, te s glavnim fokusom na očuvanje zaštićenog područja te prirodne i kulturne baštine
PANEL RASPRAVE S GOSTIMA VEČERI TE PROJEKCIJE DOKUMENTARNIH FILMOVA
POČETAK PANEL RASPRAVE U 21:00
Početak projekcija u 21:30
LOKACIJA: Ljetno kino, otok Veliki Brijun
Ulaz u Ljetno kino je BESPLATAN. Posjetitelji plaćaju ulaznicu u NP Brijuni u iznosu od 8 EUR po osobi
Prodaja ulaznica za ulaz u Nacionalni park Brijuni u Fažani (Brionska 10), na dan projekcije
Polazak brodovima iz Fažane prema otoku Veliki Brijun u 19:00 sati i 20:00 sati
Povratak sa Brijuna u Fažanu vandrednom brodskom linijom u 23:30
VIŠE INFORMACIJA U NASTAVKU
PANEL RASPRAVA "GDJE SU NESTALE BUBE"
PROJEKCIJA DOKUMENTARNOG FILMA "MEDENA ZEMLJA"
Gost večeri: Nediljko Landeka
Nediljko Landeka rođen je 1967. godine u Imotskom, a od 1995. godine radi u Zavodu za javno zdravstvo Istarske županije u Puli i to kao voditelj Odjela za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju, a bavi se istraživanjima ekologije, rasprostranjenosti, filogenije i etologije određenih kukaca na području Istre, pa se u toj domeni usavršavao na stručnim tečajevima i radionicama, sudjelovao na raznim znanstvenim skupovima, držao stručna predavanja i objavljivao izvorne znanstvene i pregledne radove u specijaliziranim časopisima. Tako je objavljen i njegov članak pod naslovom „Utjecaj tretmana protiv komaraca na pčele“ u časopisu „Hrvatska pčela“ za lipanj 2017. godine.
Senzibilan u odnosu na zaštitu prirode, često je prisutan u medijima, gdje upozorava javnost na štetne učinke pesticida. Već nekoliko godina se bavi ekološkim maslinarstvom i pčelarenjem na tridesetak LR-košnica u istom okruženju.
PROJEKCIJA FILMA: MEDENA ZEMLJA
SCENARIJ: Tamara Kotevska, Ljubomir Stefanov
FOTOGRAFIJA: Fejmi Daut, Samir Ljuma
SADRŽAJ:
Sredovječna Hatidže uzgajivačica je pčela i medarica iz udaljenog planinskog sela Bekirlija u Sjevernoj Makedoniji. Dok živi s bolesnom, nagluhom i teško pokretnom majkom, Hatidže u slabo naseljenom mjestu poštuje tradiciju i način života svojih predaka. Dvije žene žive u ruševnoj kući, a u želji za prikupljanjem najkvalitetnijeg meda Hatidže se ne ustručava ničega, pa ni penjanja uz strmu liticu i vađenja saća iz stijene, kao ni višesatnih putovanja do udaljene tržnice na kojoj prodaje med. Unatoč iznimno teškoj i oskudnoj svakodnevici, Hatidže i njezina majka žive harmonično u skladu s prirodom, koja osobito okrutna može biti tijekom zimskih mjeseci. No za dvije žene sve će se početi mijenjati kad se u mjesto, i to u njihovo neposredno susjedstvo, doseli brojna nomadska obitelj turskog stočara Husseina. Oni su slikoviti, temperamentni i bučni nomadi posve suprotnog načina života i drugačijih životnih vrijednosti, a Hussein će vrlo brzo u uzgoju pčela uočiti priliku za dobru zaradu. A kad ga Hatidže počne uvoditi u tajne pčelarstva, on će se prema pčelama početi odnositi nemarno, baš kao i prema svojoj stoci koja će početi ugibati.
Godine 2019. na festivalu Sundance ovjenčan Velikom nagradom žirija, Nagradom za najbolju fotografiju i Posebnom nagradom žirija zbog angažmana, iste godine nominiran za Europsku filmsku nagradu u kategoriji najuspjelijeg europskog dokumentarca te 2020. nominiran za Oscara u kategorijama najboljeg dokumentarca i najuspjelijeg stranog filma, doks redatelja Tamare Kotevske i Ljubomira Stefanova izvorno je zamišljen kao od strane vlade potpomognut edukativni projekt o životu ljudi u središnjim predjelima Sjeverne Makedonije, uz rijeku Bregalnicu. Inicijalno je Medena zemlja trebao biti opservacijski dokumentarac u kojem bi se s distance bilježio izuzetno predan rad medarice koja je sa svojom majkom bila jedina stanovnica teško dostupnog planinskog sela, no onda je planove autora izmijenila pojava živopisnih nomada čiji je kontakt s protagonisticom rezultirao rađanjem dramskog konflikta te omogućio kreiranje djela klasičnije narativne strukture. U fokusu cjeline kojoj ne nedostaje šarma i humora nalazi se čovjekov odnos prema prirodi, s jedne strane skladan suživot uz poštovanje prirodnih zakonitosti, a s druge beskrupulozna eksploatacija u želji za stjecanjem profita. Tišinom praćen meditativni minimalizam prvog dijela filma u drugom dijelu ustupa mjesto buci i neorealizmu koji asocira na onaj iranskih dokudrama koje se odigravaju u ruralnim predjelima.
PANEL RASPRAVA "PRIRODA NAS NIKADA NE VARA, MI SMO TI KOJI SEBE ZAVARAVAMO"
PROJEKCIJA DOKUMENTARNOG FILMA "OVO MIJENJA SVE"
Gost večeri: Korado Korlević
Korado Korlević poznati je hrvatski učitelj i astronom Prema podacima na stranici Minor Planet Discoverers, 18. je najproduktivniji tragač za asteroidima svih vremena. U periodu od 1996. do 2001. otkrio ih je 947, te bio suotkrivač još 110 asteroida.
Postavljanjem neekološke rasvjete i rezultirajućim porastom svjetlosnog onečišćenja, na području cijele Istre u proljeća 2000. i 2001. godine, nivo sjaja noćnog neba raste do kritične razine i dotadašnji znanstveni rad iz Višnjana biva otežan, da bi 2001. godine prestao u potpunosti. Od 2001. na ovamo, Korado Korlević se, u okviru Astronomskog društva Višnjan, bavi popularizacijom astronomije i edukacijom.
PROJEKCIJA FILMA: OVO MIJENJA SVE
Ovo mijenja sve film je koji je nastajao tijekom 211 dana snimanja, u četiri godine, na pet kontinenata, epski pokušaj da se u drugačijem svjetlu prikažu golemi dosezi klimatskih promjena. Nastao prema međunarodnom publicističkom bestselleru Naomi Klein This Changes Everything, ovaj film donosi sedam snažnih prikaza zajednica s prve crte, od Powder River Basina u Montani do naftnih polja u Alberti, od obale južne Indije do Pekinga i dalje. S ovim pričama o borbi prožima se naracija Naomi Klein i povezuje ugljik u zraku s ekonomskim sustavom koji ga je onamo doveo. Kroz čitav film Klein gradi svoju najkontroverzniju i najuzbudljiviju ideju: egzistencijalnu krizu klimatskih promjena možemo upotrijebiti kako bismo svoj neuspjeli ekonomski sustav pretvorili u nešto radikalno bolje. Hoće li ovaj film sve promijeniti? Naravno da ne. Ali vi biste mogli, ako se odazovete njegovu pozivu na djelovanje.
RECENZIJE:
“Film koji namjerno uznemiruje… i na kraju ohrabruje” Variety Magazine
“Ako vam je stalo do pravde, ovo morate pogledati.” Kumi Naidoo, bivši ravnatelj Greenpeace International
„Namjerno potresan, no u konačnici ohrabrujući globalni pregled aktivističkih nastojanja da se suzbiju korporacijski zagađivači i ublaže klimatske promjene.“ Joe Leydon, Variety
„Dirljiv, human i nepokolebljivo pristojan, film „This Changes Everything“ prikaz je buduće katastrofe iz šire perspektive.“ Jeanette Catsoulis, New York Times
"SREĆA - TO JE BITI S PRIRODOM, GLEDATI JE I S NJOM GOVORITI." L.N. Tolstoj
Posebna gastro ponuda chefa Damjana Bistričića - sastojci bez životinjskog podrijetla
Motivirani vodičem za povećanje veganske ponude u ugostiteljskim objektima, autora Udruge Prijatelja životinja, brijunski chef Damjan Bistričić, osmislio je posebnu gastro ponudu baziranu na sastojcima bez životinjskog podrijetla.
Stoga vas pozivamo u kavanu Neptun od 15. do 23. srpnja da probate posebnu gastro ponudu baziranu na biljnim mliječnim proizvodima.
Povodom 40. obljetnice te s ciljem približavanja vrijednosti parka lokalnom stanovništvu, Nacionalni park Brijuni ove godine pokrenuo je posebne pješačke ture pod nazivom Walk &Talk. Stručno vodstvo Odsjeka za zaštitu prirode i edukaciju, Odsjeka za zaštitu kulturnih dobara te licencirani turistički vodiči JU NP Brijuni, putem edukativnog, ali i informativnog pristupa, našim su posjetiteljima predstavili poseban program izleta uz ugodnu šetnju Velikim Brijunom.
Walk&Talk ture održavale su se vikendima u lipnju na hrvatskom jeziku.
SUBOTE
pješačke ture vode djelatnici Odsjeka za zaštitu prirode i edukaciju te Odsjeka za zaštitu kulturnih dobara JU NP Brijuni
od 9:00 do 13:00 sati
jedna grupa do 30 osoba
Raspored (zahtjevnost i predviđena kilometraža hodanja naglašena je za svaku pojedinu turu):
3. lipnja 2023. Šetnja kroz brijunsku povijest
10. lipnja 2023. Čufarova staza i staza vidikovaca
17. lipnja 2023. Podvodni svijet Brijuna
24. lipnja 2023. Poučna staza Zelenikovac
NEDJELJE
pješačke ture vode licencirani turistički vodiči, zaposlenici JU NP Brijuni
od 10:00 do 14:00 sati
grupa do 30 osoba
Šetnja kroz brijunski vremeplov
Po dolasku na otok sastanak kod info punkta. Šetnja kreće kroz park šumu prema Kupelwieserovom miru. Nakon kraćeg zaustavljanja nastavljamo dalje prema Kastrumu, najslojevitijem arheološkom lokalitetu na otoku te ostacima Crkve sv. Marije iz 6. st. Nastavak šetnje kroz prekrasnu mediteransku makiju do Safari parka, uživajući u mirisima ove prekrasne šume i cvrkutu ptica. Kratka pauza. Nakon stanke nastavljamo prema Parku dinosaura. Po obilasku ovog lokaliteta slijedi ugodna šetnja pored golf igrališta i povratak u brijunsku luku.
CIJENA POSEBNOG DOGAĐANJA
15,00 EUR odrasli
10,00 EUR djeca od 7 do 18 godina
djeca ispod 7,00 godina gratis
psima dozvoljen ulaz (ulaznica za pse 15,00 EUR)
KUPNJA ULAZNICA
ulaznice je moguće kupiti isključivo putem web shopa dan prije održavanja programa
prodaja ulaznica otvoriti će se dan prije održavanja program, s početkom u 16:00 sati
NIJE MOGUĆE VRATITI ULAZNICU I OSTVARITI POVRAT SREDSTAVA
Program i opis ture
Uz stručno vodstvo naših arheologa provesti ćemo vas u Šetnju kroz brijunsku povijest. U sklopu pješačke ture obići će se uređeni kamenolomi i edukativna staza posvećena Alojziju Čufaru, posjetit će se brijunska Gradina te obići poznata rimska vila u uvali Verige.
Pješačka tura trajati će od 9 do 13 sati (4,5 km)
Preporučamo zatvorenu obuću
Predviđeno vrijeme za odmor
Obilazak ne preporučujemo djeci mlađoj od 7 godina
Pješačka tura nije prilagođena posjetiteljima u invalidskim kolicima te osobama koje se otežano kreću
Uz stručno vodstvo naših biologa, provesti ćemo vas kroz Čufarovu Staza i Stazu Vidikovaca. U sklopu pješačke ture istraživat ćemo i saznati sve zanimljivosti o brijunskim šumama. Obići ćemo edukativnu stazu posvećenu Alojziju Čufaru, kroz koju ćemo naučiti kako se vegetacija Brijuna mijenjala kroz povijest. Uz to, posjetit ćemo edukativnu Stazu Vidikovaca, posebnu po tome što prolazi kroz jednu od značajnih dijelova brijunskog šumskog ekosustava, prezentira važnost šuma na Brijunima te vodi do prekrasnih austrougarskih vidikovaca. Također ćemo upozati i brijunske livade te posjetiti Brijunski Mediteranski vrt.
Pješačka tura trajati će od 9 do 13 sati (4,5 km)
Preporučamo zatvorenu obuću
Predviđeno vrijeme za odmor
Obilazak ne preporučujemo djeci mlađoj od 7 godina
Pješačka tura nije prilagođena posjetiteljima u invalidskim kolicima te osobama koje se otežano kreću
Uz stručno vodstvo biologa NP Brijuni, posjetitelji će se moći povezati s ljepotama podmorja i obalnog pojasa jedne od najatraktivnijih brijunskih lokacija. Stručno vodstvo bit će podijeljeno u dvije skupine. Jedna grupa predviđena je za odrasle, a druga za djecu. Vodstvo će biti prilagođeno najmlađim posjetiteljima koji će zajedno sa svojim obiteljima zaroniti na dah otkrivajući čaroliju poučne podvodne staze. Odraslima će se pružati prilika da zarone na dah uz biologa koji će ih upoznati sa bogatstvom podvodne flore i faune Brijuna. Ako želite zaroniti na mjestu gdje su stari Rimljani uživali u blagodatima života, ova je subota pravi izbor za vas.
Pješačka tura trajati će od 9 do 13 sati (2,5 km)
Sadržaj prilagođen starijoj djeci i odraslima koji su dobri plivači
Obilazak ne preporučujemo djeci mlađoj od 7 godina
Predviđeno vrijeme za odmor
Pješačka tura nije prilagođena posjetiteljima u invalidskim kolicima te osobama koje se otežano kreću
Posjetitelji koriste vlastitu opremu za plažu i ronjenje na dah (maska, dihalica, peraje i/ili papučice za plažu)
Obilazak namijenjen odraslima ili obiteljima sa starijom djecom.
Tura će biti posvećena poučnoj stazi Zelenikovac. Staza je osmišljena prije nekoliko godina s ciljem prezentacije Brijuna u cijeloj njihovoj kompleksnosti. Uz vodstvo biologinja NP Brijuni posjetitelji će, šećući poučnom stazom, imati priliku saznati mnoge kulturno-povijesne informacije o Nacionalnom parku, naučiti o geološko-paleontološkim fenomenima, vidjeti prve stope dinosaura pronađene u Hrvatskoj, ali i saznati sve o flori i fauni koja obitava na zaštićenom području.
Polasci brodom u 9:00 i 10:00 sati
TERMINI: 9:00 do 13:00 i 10:00 do 14:00 sati (cca 10km)
Ugodna šetnja u pratnji licenciranog brijunskog vodiča.
Preporučamo zatvorenu obuću
Molimo uzeti dovoljno tekućine za piće sa sobom
Predviđeno vrijeme za odmor
Obilazak ne preporučujemo djeci mlađoj od 7 godina
Pješačka tura nije prilagođena posjetiteljima u invalidskim kolicima te osobama koje se otežano kreću
Znanstveno-stručni skup i gastro show ,,Na strijelovniku''
Povodom 40. obljetnice proglašenja Nacionalnog parka „Brijuni“ na otoku Mali Brijun održan je znanstveno-stručni skup i gastro event ,,Na strijelovniku''.
U utorak, 3. listopada ove godine, okupili su se stručnjaci, znanstvenici, ribari, ugostitelji, turistički djelatnici, predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Istarske županije i grada Pule kako bi na zajedno promišljali i podijelili iskustva o važnosti zaštićenih područja, problemu invazivnih vrsta i mogućim solucijama koje bi vratile ravnotežu u prirodi.
Otok Mali Brijun u sklopu projekta Novo Ruho Brijuna, preuređen je da postane mjesto za razmjenu znanja, edukaciju i podizanje svijesti o važnosti zaštite prirode i zaštićenih područja što kroz edukativne radionice za djecu, mlade i odrasle, a što kroz panel rasprave, evente i znanstvene skupove. Drago nam je da se baš povodom 40. rođendana parka započelo korištenje otoka Mali Brijun u gore navedene svrhe i sigurni smo da će to biti jedan od značajnih pozitivnih iskoraka Javne ustanove.
Nakon službenih pozdrava, uvod u znanstveno-stručni dio skupa, kroz uvodno izlaganje dao je dr. sc. Roland Melzer. Po završetku slijedile su dvije veoma zanimljive panel rasprave. Dugi dio večeri bio je posvećen gastro eventu ,,Na strijelovniku'' uz ekipu pulskog Hook & Cook-a koja je pripremala burger od strijelke i brudet od plavog raka. Zabava i atmosfera tople jesenske večeri bile su još čarobnije uz dj set Grooves and Colors - dj Jinxie Grooves i Mr. M.
Znanstveno-stručni skup bio je bogat zanimljivim sugovornicima i panelistima. Uvodno predavanje održao je dr. Roland Melzer iz Sveučilišta u Minhenu, koji nam je iz prve ruke ispričao zašto su Brijuni tako posebni i zašto je važna suradnja istraživača i stručnjaka u zaštićenom područjima. Dr. Melzer istražuje i surađuje s Brijunima već više od deset godina, jedan je od najvećih stručnjaka dekapodnih rakova u Europi, izuzetan znanstvenik koji istražuje podmorje, popisuje vrste i uz djelatnike Odjela za očuvanje i zaštitu NP Brijuni, aktivno radi na očuvanju morskih staništa. Njegov radi i rad čitave ekipe koja uz njega dolazi istraživati podmorje (Institut Ruđer Bošković - Centar za istraživanje mora Rovinj i Morska biološka postaja Piran, Nacionalni institut za biologiju) pokazali su se kao veoma uspješan i značajan primjer suradnje znanstvenih institucija i zaštićenog područja.
Panel rasprave su bile fokusirane na važnost zaštićenih područja, invazivne vrste i izazovima u ribarstvu. Moderatorica Dorina Tikvicki, poznati glas s Radio Pule, ispred Hrvatske radio televizije, dinamično je i izuzetno profesionalno vodila dvije panel rasprave.
Prva panel rasprava bila je usmjerena na važnost zaštićenih područja o kojima je pričao dr. sc. Martin Andreas Pfannkuchen, predstojnik Centra za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković. Doktor Pfannkuchen istaknuo je kako su područja kao što su Brijuni ključna područja za ranu detekciju promjena. Naglasio je koliko su takva područja važna ne samo zbog bioraznolikosti i vrijednosti već i koliko su važna za svo okolno područje i lokalnu zajednicu. Dr. sc. Jakov Dulčić sa Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita, svjetski poznat i uvažen ihtiolog preuzeo je ulogu da istakne što su to invazivne vrste, koje su to nove vrste u Jadranskom moru te kako i zašto su se one baš kod nas tako dobro snašle. Govorio je o strijelki za koju je objasnio da je otprije prisutna u Jadranu, no zbog svoje se prilagodljivosti i agresivnosti jako dobro snašla i nametljivo raširila Jadranom i plavom raku koji je, kako ga je profesor nazvao ''mašina'' koja desetkuje lokalne populacije rakova i agresivno zauzima bočata i vlažna staništa uz more. Za kraj istaknuo je kako je konzumacija agresivnih i novih te invazivnih vrsta važan način da ekosustavu pomognemo da se od istih obrani. Rasprava se dotakla i problematike klimatskih promjena koje su, kako je Patrik Krstinić, voditelj morskog programa WWF Adria istaknuo, jedan od ključnih izazova današnjice, uz smanjenje bioraznolikosti.
Dolazak novih vrsta usko je povezan s klimatskim promjenama i promjenama u vrstama - zbog klimatskih promjena i podizanja temperature mora mnoge ribe sele na sjever što onda dovodi u pitanje opstanak lokalnih vrsta. Jedan od zasigurno najupečatljivijih trenutaka prve panel rasprave bilo je kada je Patrik istaknuo kako ponekad zaboravljamo da zaštićena područja zapravo ne štite bioraznolikost nego štite čovječanstvo, ne rade na tome da očuvaju vrste već da spriječe naše izumiranje koje je toliko povezano s ravnotežom u prirodi i savršenim uvjetima za život kojeg imamo na Zemlji. Zapitao se je li održivo ribarstvo utopija ili realna mogućnost i nagalsio da održivo ribarstvo postoji no možda mi još za to nismo posve spremni. Alena Sprčić rukovoditeljica Odjela stručnih poslova zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja Nacionalnog parka Brijuni, kao četvrta sudionica panela, nadovezala se raspravi te istaknula važnost istraživanja u podmorju provedenih u posljednjih 40 godina postojanja Nacionalnog parka Brijuni. Za učinkovito i dobro upravljanje, rekla je Alena, trebaju nam podaci jer ako nema podataka nema ni upravljanja, povezala je to primjerom zbrajanja i poznavanjem brojeva - ako poznajemo brojeve možemo i zbrajati no ako ih ne znamo zbrajanje se svodi samo na nagađanje, tako i u praksi bez istraživanja samo tapkamo u mraku i nagađamo što bi trebali i mogli raditi kako bi se bolje štitilo i upravljalo zaštićenim područjem. Cilj Ustanove je nastaviti sa stvaranjem baza podataka te ono što si želimo ali i očekujemo u sljedećih 40 godina je da razina zaštite bude ista ili bolja od sadašnje.
Druga panel rasprava bila je fokusirana na ribarstvo, mjere smanjenja invazivnih vrsta te alate za budućnost, kao i postojećem zakonskom okviru i regulativi u Republici Hrvatskoj. Prvi panelist bio je dr.sc. Neven Iveša, asistent Fakulteta prirodnih znanosti u Puli i ribar. Iveša, kao pravi primjer stručnjaka koji poznaje znanost ali i ribarstvo i struku istaknuo je koliko su zapravo strijelka i plavi rak rasprostranjeni u Istri i sjevernom Jadranu. Identificirao je Tarsku valu i rovinjski akvatorij kao ključna mjesta za strijelku te istaknuo kako je nedaleko od Brijuna, u Valbandonu, žarište plavog raka. Pričao je o najnovijim istraživanjima u prehrani tih agresivnih vrsta te otkrio kako je ove godine u uvali Ribnjak po prvi puta ulovio plavi rak i na Brijunima. Za kraj, Iveša je istaknuo kako trenutno u Hrvatskoj nema načina i alata za komercijalni izlov ovih vrsta iako tržišta ima na što bi se zasigurno trebalo poraditi te umrežiti se sa stručnjacima iz susjedne Italije i Turske koji plavog raka i strijelku uspješno love i plasiraju na tržište. Ezio Pinzan iz Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodno gospodarstvo Istarske županije istaknuo je koliko je ribarstvo važna djelatnost u Istri te koliko obitelji zapravo živi od ribarstva. Dotaknuo se problematike eventualnog prelova komercijalnih vrsta te naglasio važnost manifestacija i edukacije kako bi se potaknulo na konzumiranje novih vrsta. Ponajviše je istaknuo želju i prenio glas ribara koji sami zagovaraju lovostaj, uspostavu zaštićenih područja i jače regulative u ribarstvu kako bi se riblji fond obnovio i kako bi ribe bilo sve više.
Pinzan se dotaknuo ribolovnog alata i šteta koje strijelke rade u ribarstvu te potaknuo raspravu s panelisticom dr. sc. Danijelom Mioković, stručnom savjetnicom za ribarstvo u Ministarstvu poljoprivrede koja je prezentirala trenutnu regulativu ribarstva u Republici Hrvatskoj. Gđa. Mioković potaknuta pitanjima moderatorice objasnila je na koji način kada se po proglašenju neke vrste invazivnom kreće rasprava i zakonski okvir o novim alatima i količinama dopuštenim za izlov. Kazala je kako strijelka nije i neće biti na popisu zato što je to lokalna, a ne strana vrsta pa time ne može biti invazivna i kako je plavi rak u Hrvatskoj još premalo istražen. Pokazao se interes da se radi na novim ribolovnim alatima koji bi bili pogodni za tako agresivne vrste no trenutno ključni problem je financijske prirode - takav je ribolovni alat je prilično skup. Doktorica Mioković dotakla se i mogućih derogacija no istaknula problem nadzora i kontrole istih. Panel raspravu zaključila je Alena Sprčić, rukovoditeljica Odjela stručnih poslova zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja Nacionalnog parka Brijuni. Alena je istaknula važnost Brijuna koji prema posljednjem istraživanjima imaju 4 puta više ribe nego okolno područje. U akvatoriju je riba veća i nesmetano se razmnožava čime obogaćuje i okolno područje. Izazovi u rekreativnom ribolovu i krivolovu su veliki i nisu zanemarivi, time bi jedna od budućih mjera bila uspostava „buffer zone“ oko današnjih granica Nacionalnog parka – dodatni pojas zaštićenog mora u kojem bi regulirali ribolov na način da bi npr. tamo ograničili lov plivaricama, koje svijetlima u noći privlače ribu iz sada zaštićene zone te direktno utječu i na riblji fond unutar Parka.
Nakon znanstveno-stručnog dijela ostalo je prostora za gastro show gdje su gosti i uzvanici mogli uživati u jelima pripremljenim sa strijelkom i plavim rakom. Sigurni smo da su jela bila jako ukusna, što je bio i cilj, kako bi potaknuli sudionike da isto požele pripremiti i kod kuće. Zato su svi sudionici na poklon dobili kuharicu s jelima od strijelke koju je kuhar NP Brijuni, Damijan Bistričić osmislio u sklopu projekta MPA Engage.
Divni ambijent otoka Mali Brijun, uz more, masline i ambijentalna svijetla dugo će ostati jedan od najdražih znanstveno-stručnih skupova.
Snimke i prilog moći ćete uskoro pogledati na portalu Boje Zemlje koji je pripremljen od strane glavne urednice Kristine Macuka. Slike su već sada dostupne u prilogu i za njih je zaslužna fotografkinja Nataša Sundara.
Tekst: Andrea Blašković
Fotografije: Nataša Sundara
Obilježavanje 40. obljetnice
Edukacija zaposlenika
Povodom obilježavanja 40. rođendana Nacionalnog parka Brijuni, proslavit će i zaposlenici Nacionalnog parka, obzirom da upravo oni svakodnevno pridonose zaštiti, očuvanju i promoviranju Parka. Djelatnici će obići Nacionalni park Brijuni uz stručno vodstvo biologa i arheologa s ciljem predstavljanja vrijednosti prirodne i kulturne baštine Nacionalnog parka.
Edukacija djelatnika zaključit će se govorom v. d. ravnatelja Eduarda Kolića, dr. med. vet. te druženjem uz prigodni domjenak.
Parkovi Hrvatske
EU Projekti
Hrvatski
