Aktivnosti parka

U veljači 1910. godine tiskan je prvi broj brijunskih otočkih novina Brioni Insel-Zeitung. Bila je to bogato ilustrirana tiskovina na njemačkom jeziku koja je izlazila kao tjednik u ljetnoj te kao mjesečnik u zimskoj sezoni sve do početka Prvog svjetskog rata, ukupno 40 brojeva godišnje.

Pojedini brojevi novina (u potpunosti ili djelomično očuvani) danas su dio brijunske Zbirke tiskane građe te nam kao vrijedan povijesni dokument pružaju uvid u tadašnja zbivanja i atmosferu na otoku. Najpotpunije je zastupljena 1910. godina s 28 brojeva, zatim 1911. s 25 i 1912. s 20 brojeva, dok su 1913. i 1914. zastupljene samo s po jednim primjerkom. Posljednji broj u brijunskoj zbirci datira iz 12. srpnja 1914.

Za pokretanje otočkih novina, kao i za razvoj otoka u cijelosti, zaslužan je Paul Kupelwieser austrijski inženjer metalurgije, poduzetnik i vlasnik Brijuna od 1893. Uvidjevši potencijal brijunskog otočja kao turističke destinacije svoj obiteljski posjed pretvorio je u turističko odmaralište i lječilište. Broj gostiju iz godine u godinu se povečavao te su Brijuni 1910., uz već ranije otvorene hotele Brioni, Carmen i Neptun I otvorili i hotel Neptun II tada najluksuzniji i najopremljeniji na otoku. Dvije godine kasnije otvoriti će se i Neptun III, a Brijuni će u svojih pet hotela moći primiti 500 gostiju.

U želji da se brijunski gosti informiraju o svim važnim i aktualnim zbivanjima pokrenute su i otočke novine. Izdavač je bio Gutsdirektion Brioni (Uprava brijunskog posjeda), a odgovorni urednik Otto Buchsbaum. Uredničke poslove uz Buchsbauma od 1913. vodi i Siegmund Oswald Fangor, do tada angažiran na pisanju tekstova za novine. Surađuju sve do kolovoza 1913., kada odgovorni urednik postaje S. O. Fangor. Novine su se tiskale u 800-1000 primjeraka u tiskari Adolf Fischer & Comp. u Puli, a od 1914. u Trstu u tiskari L. Herrmanstorfer.

Prvih godina tiskane su na 12 stranica većeg formata (37x26 cm), da bi od 1914. izlazile u nešto manjem formatu na 20 stranica. Oblikovane u secesijskom stilu uz mnogobrojne fotografije i ilustracije donosile su pregršt informacija o zbivanjima na Brijunima i turističkoj ponudi otoka. Uz praktične informacije o redovima vožnji i plovidbi te o vremenu i temperaturi mora u novinama se mogao pronaći i kulturni sadržaj poput kratkih priča i pjesama suvremenih autora od kojih su mnogi i boravili na otoku. U svakom broju nalazila se lista uglednih gostiju, većinom s bečkoga dvora, koji su u proteklom razdoblju posjetili otok. Tako saznajemo da je prije točno 110 godina, početkom lipnja 1911., na otoku boravila česta brijunska gošća nadvojvotkinja Marija Josefa, smatrana zaštitnicom Brijuna, kao i mnogi drugi ugledni gosti iz Beča, Budimpešte, Berlina... Boravku pojedinih uglednika znalo se pridati više pažnje, pa su bili popraćeni i kraćim osvrtom kao npr. onaj nadvojvode Franza Ferdinanda, nadvojvotkinje Marije Josefe, nadvojvode Franza Salvatora, nadvojvotkinje Elizabeth Windisch-Graetz... Uz pripadnike bečke aristokracije i dvora svoje su mjesto u novinama dobili i predstavnici javnog i kulturnog života, poput književnika Thomasa Manna, glumaca Alberta Bassermanna i Otta Tresslera, trgovca egzotičnim životinjama i vlasnika zoološkog vrta u blizini Hamburga Carla Hagenbecka. Pojedini članci bili su posvećeni kulturno-povijesnoj baštini, pa su se u novinama mogle pronaći i vijesti vezane uz arheološka iskopavanja na otoku koja je vodio arheolog i konzervator Anton Gnirs i sam angažiran na pisanju za novine pod pseudonimom Rancon.

Dio novina bio je rezerviran za reklame, promidžbu i oglašavanje proizvoda i usluga. Tu su se, naravno, reklamirali i otočki proizvodi poput brijunskog carskog sira i brijunskog vina, a svoje mjesto imale su i reklame za brijunske hotele, lječilište i kupalište, kao i za ostatak turističke ponude. Gosti su u novinama mogli pronaći i korisne obavijesti poput radnog vremena otočkoga liječnika Otta Lenza kao i kartu otočja s ucrtanim stazama/šetnicama.

Ove kvalitetne i grafički lijepo oblikovane novine zasigurno su bile od koristi tadašnjim brijunskim gostima informirajući ih o aktualnim otočkim zbivanjima, dok nam danas pružaju vrijedan uvid u brijunsku povijest s početka 20. stoljeća.

Tekst: Snežana Smolić, NP Brijuni

Foto materijal: Zbirka tiskane građe; NP Brijuni