Temperature rastu, dan je dulji, sunca ima sve više, a vjesnici proljeća, maslačci, tratinčice i rane sorte voćaka prirodi dodaju nove boje. Rano je proljeće i život se tek sprema za veliko buđenje.
S dolaskom prvih toplijih (ne još skroz toplih) dana pojavljuju se i najraniji oprašivači. A najraniji oprašivači su - bumbari. Ti svima znani bucmasti čupavci sposobni su letjeti i oprašivati u izazovnijim uvjetima nego pčele medarice. Pčele postaju aktivne kod dnevnih temperatura viših od 10ºC, kad nema vjetra i kiše. Bumbari lete i oprašuju već i pri temperaturi od 3ºC, a vjetar i slaba kiša im ne smetaju.
Onaj poznat izraz „vrijedan kao pčelica“ nije pogrešan, pčele su uistinu marljiva stvorenja, ali u utrci s bumbarom, pčela zaslužuje tek drugo mjesto. Pčele su najaktivnije u sredini dana, što je opet povezano s temperaturom. Bumbari obilaze cvjetove već od ranog jutra pa sve do večeri. Iako se čine spori i tromi, to je daleko od istine. Istraživanje je pokazalo da bumbari obiđu 2 do 4 puta više cvjetova nego pčele medarice u isto vrijeme. Neki bi pomislili da su zbog brzine površni u svom poslu oprašivanja, ali i što se učinkovitosti tiče - bolji su nego pčele. Zbog svoje dlakavosti, naime, na tijelu prenesu dva puta više peludi od medarica.
Bumbari i rajčice
Pčele medarice su manje i lakše od bumbara. Cvjetovi nekih biljaka imaju pelud koja ispada iz prašnice samo kad ju se protrese. Takav je npr. cvijet rajčice. Medarice ne uspijevaju protresti cvijet i oprašiti ga, dok teški bumbar to učini bez problema. Uzgoj bumbara za oprašivanje rajčica i nekih drugih kultura u staklenicima sve je popularniji.
Bumbari u problemu
U svijetu se posljednjih godina mnogo govori o problemu nestajanja oprašivača. Doista, izumiranje prijeti sve većem broju vrsta, a što bi to značilo za svijet kakav poznajemo tek možemo pretpostaviti. Najveće ugroze su nedostatak hrane, upotreba pesticida, bolesti i nestajanje pogodnih staništa za gniježđenje. Najviše se govori o problemima i nestajanju medonosnih pčela, ali one su u usporedbi s divljim oprašivačima kao što su bumbari i solitarne pčele, ipak u boljoj situaciji. Naime, kad medarice ostaju bez paše zbog promjena u okolišu, pčelari ih mogu nadohraniti. Osim toga, kod mnogih bolesti mogu intervenirati, a po potrebi mogu premjestiti košnice. Divlji oprašivači su u takvim situacijama prepušteni sami sebi. Te su ugroze direktno ili posredno uzrokovane ljudskim djelovanjem. Posljednji je trenutak da se osvijestimo, reagiramo i djelujemo u zaštiti oprašivača.
Tekst: Alena Sprčić, NP Brijuni
Fotografije: Goran Šafarek