Aktivnosti parka

DAN ZEBRI

Nacionalni park Brijuni će Danom zebri u utorak, 31. siječnja, ukazati na važnost podizanja svijesti o ugroženim vrstama. Zebre su najpoznatije po svojim prepoznatljivim bijelim i crnim prugama, koje dolaze u različitim uzorcima jedinstvenim za svaku jedinku. Njihove pruge oblik su kamuflaže koja se naziva 'razbijajuća boja' jer 'razbija' obrise tijela pa ih je teško razaznati, osobito pri svitanju kad su grabežljivci najaktivniji. Zebre imaju odgovarajuće sjekutiće za žvakanje jakih trava bogatih vlaknima koje se lako probavljaju zbog fermentacije. Imaju odličan sluh i vid te su sposobne trčati brzinom do 40 milja na sat. Tijelo zebre dobro se prilagođava okolini. Zebre imaju duge, tanke noge za lakše kretanje i brz i učinkovit bijeg od grabežljivaca.

VRSTE

Postoje tri žive vrste zebre, s nekoliko podvrsta. Četvrta, Quagga Zebra (Equus quagga quagga), je izumrla. Međutim, pokušaji ponovnog uvođenja Quagga Zebre su pokušani selektivnim uzgojem na 'Quagga projektu' koji je započeo Reinhold Rau u Južnoj Africi. Prijavljeno je da su treća i četvrta generacija projekta proizvele životinje koje su vrlo slične prikazima i sačuvanim primjercima Quagge.

Od 3 glavne vrste zebre, Grevyjeva zebra (Equus grevyi) je najveća i ima mnogo više užih pruga od druge 2. Grevyjeva zebra ima dugu, usku glavu zbog čega izgleda poput mazge.

Stepska zebra Equus quagga (ranije Equus burchelli), najčešća je zebra i upravo ta vrsta živi na Brijunima. Postojalo je oko dvanaest podvrsta rasprostranjenih u većem dijelu južne i istočne Afrike.

Planinska zebra (Equus zebra) je najmanja zebra. Ovu zebru možete razlikovati od ostalih po bijelom trbuhu bez uzorka i podbradku na gornjem dijelu grla. Planinska zebra jugozapadne Afrike obično ima elegantnu dlaku i uže pruge od E.quagga.

PONAŠANJE

Zebre su vrlo hrabre životinje i ne boje se suprotstaviti se predatorima. Zebre također imaju snažan udarac nogom koji može ozbiljno ozlijediti predatora poput lava, hijene ili afričkog divljeg psa.
Zebre su društvene životinje koje se okupljaju u stada do 1000 jedinki. Žive u obiteljskim skupinama od 5 do 20 jedinki koje se sastoje od jednog pastuha, nekoliko kobila i njihovih mladih. Ove osnovne obiteljske grupe ostaju zajedno čak i kada se okupljaju u velika krda. Zebre ostaju u tim obiteljskim skupinama mnogo godina.
Ako netko iz obiteljske grupe ikada zaluta i izgubi se, ostatak grupe će provesti mnogo dana tražeći ga. Ako se član grupe razboli ili ozlijedi, ostatak grupe će prilagoditi tempo kako bi se tome prilagodio. Kada je u tim velikim stadima, pastuh će većinu svog vremena provesti tjerajući druge pastuhe iz drugih obiteljskih grupa.
Svaka grupa zebri ima svoj dom. Odrasle zebre obično nisu u srodstvu jer i ženka i mužjak zebre ostavljaju svoje natalno podrijetlo. Unutar svake obiteljske grupe, pastuh će imati pravo parenja sa svojim kobilama. Kobile unutar obiteljske grupe povezuju se za cijeli život. Kad kobile rode ždrijebe, dobivaju dodatnu zaštitu od pastuha koji je uvijek spreman braniti svoje partnere i potomstvo.
Obiteljske grupe će se okupljati s drugim obiteljskim grupama i stadima kako bi formirale veća stada, posebno tijekom migracije. Unutar svake pojedine obiteljske grupe postoji ženska hijerarhija. Što je kobila dulje u grupi, to ima veću dominaciju. Alfa kobila je prva, a zatim njezino potomstvo. Zatim dolazi druga najduža članica, sa svojim potomcima i tako dalje.
Tijekom migracije, hijerarhija grupa ostat će u ovom redoslijedu i tako hodati kilometrima. Pastusi će ili voditi ili slijediti na začelju krda, kako bi zaštitili kobile i ždrijebe od grabežljivaca.
Većina zebri se smatra nomadskim, bez određenih teritorija, osim Grevyjeve zebre koja označava svoje teritorije urinom i balegom. Zebre međusobno komuniciraju zvukovima i izrazima lica. Zebre ispuštaju zvukove različite jačine za komunikaciju.
Položaj zebrinih ušiju i jesu li im oči širom otvorene te jesu li usta otvorena ili pokazuju zube, sve ima svoj značaj. Na primjer, kada su im uši položene ravno unatrag, to je upozorenje ostalim članovima grupe da npr.slijede bez puno odstupanja.
Dodirivanje i dotjerivanje unutar skupine pomaže ublažiti agresiju i potvrditi društveni status unutar grupa.
Zebre su obično aktivnije danju. Tijekom noći pasu oko sat vremena i vrlo malo se kreću. Dok druge zebre mirno spavaju, jedna stoji na oprezu. Prelaze puno kilometara dok su aktivne u potrazi za pašnjakom ili vodom, te noću stanu odmarati. Zebre se vole družiti s drugim životinjama kao što su pavijani, žirafe, impala i kudu, međutim, najčešća je veza između zebre i gnua.

REPRODUKCIJA

Ždrebad zebre rađa se nakon 11 do 12 mjeseci trudnoće. Mlada zebra može ustati ubrzo nakon rođenja i hodati unutar 15 minuta nakon rođenja, a može trčati nakon samo sat vremena.
Novorođenčad ima grivu niz leđa do repa smeđe, crne i bijele boje. Ždrijebe zebre počinje mijenjati boju u odraslu boju nakon 4 mjeseca. Iako ždrijebe može pasti tjedan dana nakon rođenja, ono nastavlja sisati do 16 mjeseci. Prosječna smrtnost dojenčadi je oko 50%, uglavnom zbog grabežljivaca.

Tekst: Dorotea Ćosić

Foto: Nataša Sundara