Savršeni lovci u letu
Vretenca (Odonata) su stara skupina životinja - kukaca koji su na Zemlji prisutni otprilike 325 miljuna godina što ih čini puno starijim i od dinosaura, a evolucijom se njihov izgled i oblik nije znatno promijenio. Prepoznatljivi su po svom duguljastom, uskom tijelu upečatljivih boja sa dva para prozirnih, mrežastih krila. Iako naizgled djeluju plaho, elegantno i dobroćudno, oni su nevjerovatno proždrljivi i brzi kukci čija se agresivna narav očituje već u ličinačkom stadiju. Većinu svog života provedu u slatkovodnim staništima a kako ličinka raste tako se više puta presvlači sve dok ne dostigne stadij kada konačno izlazi iz vode i pronalazi pogodnu lokaciju na kojoj se posljednji put presvlači. Kad skinu posljednji svlak, vretenca se u potpunosti prilagođavaju životu na kopnu, a razvojem krila mladi predatori spremni su za dnevni lov. Kako bi zadržali titulu najbržih letača u svijetu kukaca morali su razviti savršeno osjetilo vida. Vretenca imaju velike i kompleksne oči i mogu vidjeti pod kutom od gotovo 360 stupnjeva. Mogu letjeti u svim smjerovima, lebdjeti na mjestu i proračunati putanju plijena u letu. Kao vrhunski predatori, brzo i efikasno hvataju svoj plijen u letu prvo svojim nogama a zatim snažnim usnim organom u obliku čeljusti koju izbacuju a onda proždiru plijen koji je često veći od njih samih. Sposobnost praćenja plijena, lova i hranjenja u letu, posebna su kod vretenaca i rijetko ih se susreće u životinjskom svijetu. Nalaze se na samom vrhu hranidbenog lanca beskralješnjaka, a njihov „menu“ koji čine mnogi kukci koje smatramo štetnicima poput komaraca i muha može se smatrati vrijednom uslugom koju ova skupina pruža čovjeku. Kako im je cijeli životni ciklus usko vezan uz vodene površine, nestajanje takvih ekosustava direktno utječe na smanjenje njihove brojnosti. Na Brijunima su vretenca pronašla utočište u ornitološkom parku Saline i brijunskoj bari.
Ljubavni ples
Iako okrutni i proždrljivi kukci, vretenca imaju i svoju nježniju stranu koja se često može vidjeti u vrijeme razmnožavanja. Zajednički let svinutih tijela koja tvore oblik „srca" dio je njihovog klasičnog ljubavnog plesa. Ovisno o vrsti, neke ženke same polažu jaja, dok druge to rade pod budnim okom partnera koji odbija ostale mužjake.
Tekst: Lena Kukoleča, NP Brijuni
Fotografije: Udruga Hyla, Edi Gljuščić, Andrea Blašković