Parkovi Hrvatske
EU Projekti
Hrvatski
MPA Engage
Aktivnosti vezanje za specifični cilj 1. „Potaknuti primjenu standardiziranih alata za istraživanje, praćenje i procjenu ranjivosti te definiranje plana prilagodbe na klimatske promjene’’ odnose se na 5 ključnih tema:
1. izrada Procjene ranjivosti (ekološka i socio-ekonomska ranjivost)
2. standardizacija protokola
3. uvođenje Citizen Science aktivnosti
4. implementacija Quintuple Helix participativnog pristupa
5. definicija planova prilagodbe na klimatske promjene.
Provedba ovih aktivnosti odvijat će se kroz obuke, treninge i online podršku postojećih web platformi. Morska zaštićena područja, znanstvenici i relevantni dionici, posebno ronilački centri i klubovi te sektor rekreativnog i profesionalnog priobalnog ribolova udružit će se te testirati i provoditi istraživanja o utjecaju klimatskih promjena na zaštićena područja. Organizirat će se lokalne aktivnosti podizanja svijesti radi širenja postojećeg znanja o učincima klimatskih promjena na Mediteranu. Ove će aktivnosti biti ključne za prikupljanje znaja i podataka, jačanje angažmana zainteresiranih strana i šire javnosti i njihovo osnaživanje.
Aktivnosti vezanje za specifični cilj 2. „Povećati kapacitete u svrhu jačanja suradnje i koordinacije za praćenje klimatskih promjena kroz pristupe koji favoriziraju angažman dionika’’ odnose se na širenje samog projekta i njegovog ishoda prenošenjem metodologija, naučenih lekcija i rezultata cijeloj zajednici morskih zaštićenih područja na Mediteranu. Očekuje se da će akcije poboljšati funkcionalnost i učvrstiti postojeće platforme za prikupljanje podatka i znanja kao što su:
• T-MEDNet - platforma koja prikuplja podatke o temperaturi, masovnoj smrtnosti organizma, popise riba, lokalno ekološko znanje ribara (LEK) a koje mogu koristiti menadžeri i upravitelji morskih zaštićenih područja i znanstvenici
• AMARE geoportal - platforma koja sadrži karte staništa morskih zaštićenih područja koje su od iznimne važnosti za pocjene ranjivosti i upravljanje
• Observadores del Mar, Reef Check Italy, Oddfish - platforme koje prikupljaju podatke dobivene Citizen Science inicijativama i programima
• PANACEA - platforma koja sadrži podatke svih Interreg projekta vezanih za bioraznolikost na Mediteranu
• FAO / GFCM - prijenos podataka u međunarodne baze podataka za tijela upravljanja
• COPERNICUS - platforma koja prikuplja fizičko-kemijske podatke i uvjete na Sredozemlju na regionalnoj i lokalnoj razini.
Aktivnosti vezanje za specifični cilj 3. „Razviti politiku i konkretne mjere za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama na Mediteranu’’ odnose se na organizaciju konferencija o kapitalizaciji, redovita savjetovanja i sastanke od strane 3 kapitalizacijska odbora. Nadalje, sudjelovanje u vanjskim događajima i pružanje komunikacijskog materijala za upravitelje, donositelje odluka na lokalnoj i regionalnoj razini, kreatore nacionalnih i regionalnih politika i vlasti te EU institucije.
Kapitalizacija i integriranje posljednji je korak ovog procesa za promicanje uloge morskih zaštićenih područja kao rješenja temeljenih na prirodi za prilagođavanje i ublažavanje klimatskih promjena na Mediteranu. Cilj je da samog početka, od kada su postavljene 3 kapitalizacijska odbora koja doprinose kapitalizaciji i umnožavanju učinka, svaki odbor jača svoje kapacitete u onim krugovima gdje je najstručniji i najaktivniji pa će tako: Science4Change, prenositi najrelevantnija znanstvena saznanja i predlagati najbolji metodološki pristup za očuvanje biološke raznolikosti te podršku u očuvanju morskih zaštićenih područja; MPA4Change, povećati učinkovitost planova upravljanja u morskim zaštićenim područjima u svrhu prilagodbe na klimatske promjene; Med4Change, podržati uključivanje što većeg broja dionika i sudionika, što veći broj poučka iz iskustva provedbe ovog projekta i alata koji će se prenositi alata na mediteranskoj razini.
Aktivnosti su usmjerene na:
- podizanje svijesti i angažmana javnosti o ulozi učinkovitih morskih zaštićenih područja u jačanju otpornosti na klimatske promjene te u svrhu očuvanja usluga ekosustava, kao i doprinos mjerama prilagodbe za bolje upravljanje
- jačanje kapaciteta morskih zaštićenih područja u planiranju i odgovoru na utjecaje klimatskih promjena
- jačanje uloge edukacije u morskim zaštićenim područjima kao strategije adaptacije na klimatske promjene
- stvaranje mreža na području Mediterana koje uključuju sve sudionike koji doprinose upravljanju i zaštiti morskih zaštićenih područja potičući transnacionalnu suradnju.
Instagram foto natječaj
Klimatske promjene u zaštićenim područjima
Klimatske promjene predstavljaju rastuću prijetnju u 21. stoljeću i izazov za cijelo čovječanstvo jer utječu na sve aspekte okoliša i gospodarstva te ugrožavaju održivi razvoj društva. Zaštićena morska područja kao prirodni rezervati bioraznolikosti mogu imati značajnu ulogu kod uočavanja i prilagodbe okoliša klimatskim promjenama jer predstavljaju zone smanjene ljudske aktivnosti, zone visoke zaštite prirode i zonu unutar koje djelatnici i znanstvenici imaju sve potrebne alate i znanja koja su bitna za zaštitu i očuvanje prirodnih vrijednosti. Upravo je Nacionalni park Brijuni područje s najvišom razinom zaštite prirode u Sjevernom Jadranu, a po svom geografskom položaju nalazi se u najsjevernijem i najhladnijem dijelu Sredozemnog mora. Njegova visoka razina zaštite prirode čini ovaj akvatorij idealnim područjem za proučavanje utjecaja klimatskih promjena na bioraznolikost.
Interreg MED projekta MPA ENGAGE
Javna ustanova Nacionalni park Brijuni od 2016. godine intenzivno se bavi praćenjem utjecaja klimatskih promjena. Tijekom Interreg MED projekta MPA ADAPT započelo je praćenje stanja okoliša i umrežavanje s mnogim drugim zaštićenim područjima na Mediteranu. Od 2019. godine nastavlja se s praćenjem utjecaja klimatskih promjena i provodi projekt ’’MPA ENGAGE - Uključivanje ključnih sudionika na Mediteranu u ekosustavni pristup upravljanja morskim zaštićenim područjima u cilju suočavanja s klimatskim promjenama“. Projekt je započeo 1. studenog 2019. te će trajati sve do 30. lipnja 2022. godine. Uključuje 14 partnera iz 7 različitih zemalja: Španjolske, Francuske, Italije, Grčke, Albanije, Malte i Hrvatske te 31 pridruženu partnersku instituciju.
Ovim se projektom prvi put na našem području provodi program građanske znanosti (engl. Citizen Science) u kojem će značajnu ulogu imati rekreativni ronioci, ribari i lokalno stanovništvo. Uz stručnu podršku djelatnika morskih zaštićenih područja, dionici će u sklopu projekta samostalno prikupljati podatke koji su važni za zaštitu i učinkovitije upravljanje morskim zaštićenim područjima.Jedan od dodatnih ciljeva projekta je razvijanje edukativnih programa o klimatskim promjenama koji su usmjereni na djecu školske i vrtićke dobi te posjetitelje parka. Edukacija je učinkovit alat za podizanje svijesti o velikom utjecaju klimatskih promjena na svakodnevni život.
Instagram foto natječaj
Natječaj je bio otvoren od 1. kolovoza do 31. listopada 2020. godine. Natjecatelji su se natjecali u 4 kategorije, a pravila natječaja pročitajte u priloženim dokumentima.
Fotografije su trebale biti slikane unutar Nacionalnog parka Brijuni bilo koje godine unutar 20. i 21. stoljeća i objavljene javno na Instagram profilu sa pripadajućim ključnim riječima u razdoblju dok je otvoren natječaj, tj. do 31. Listopada 2020.
Možda ste prepoznali prirodne vrijednosti parka i njegovu veliku bioraznolikost vrsta i staništa (#ValueMPA), obilaskom, šetnjom ili ronjenjem uočili ste promjene uzrokovane klimatskim promjenama (#ImpactMPA), želite djelovati i stvarati promjenu (#ActionMPA) ili nas samo podsjetiti kako su se ljepote i vrijednosti parka mijenjale kroz vrijeme (#OldMPA).
Foto natječaj je za sva zaštićena područja na Mediteranu bio je otvoren do 31. Prosinca 2020.
POBJEDNICI LOKALNOG INSTAGRAM NATJEČAJA ,27.11.2020
U lokalnom krugu, sa više od 50 fotografija, stručni žiri je odabrao najbolje fotografije iz 4 kategorije:
Prepoznaj prirodne vrijednosti: Ivana Aska (ivana_aska instagram)
Uoči promjenu: Renata Šimić (renatasimic instagram)
Stvaraj promjenu: Dalibor Gajić (daliborg_ instagram)
Oživi prošlost: Nelly Mance Popović (nellyboardforce instagram)
POBJEDNICI MEĐUNARODNOG KRUGA INSTAGRAM FOTO NATJEČAJA
Odabrani su pobjednici međunarodnog kruga foto natječaja morskih zaštićenih područja na
Mediteranu.
Prekrasne fotografije pristigle su iz Španjolske, Italije i Francuske u 4 kategorije:
Prepoznaj prirodne vrijednosti @naturalparkofcapdecreus
Uoči promjenu @marineprotectedareatavolara
Stvaraj promjenu @naturalparkofcapdecreus
Oživi prošlost @nationparkcalanques
Hvala svima na sudjelovanju i čestitamo pobjednicima!!
Pravila natječaja
https://www.np-brijuni.hr/down...
Pravila međunarodnog natječaja
https://www.np-brijuni.hr/down...
Projekt MPA-ENGAGE - novosti
Klimatske promjene rastuća su prijetnja i izazov za cijelo čovječanstvo danas. Utječu ne samo na sve aspekte okoliša već i na gospodarstvo. S obzirom da se promjene ne mogu zaustaviti, ono što možemo i moramo smanjiti je čovjekov utjecaj na okoliš.
Znanstvenici su povezali problem stakleničkih plinova i promjenu u klimi Zemlje još davnih 1980-tih godina, kada je termin klimatskih promjena i populariziran. Danas, više od 30 godina nakon, ne samo da je problematika realna i tema dobro istražena već je postignuta ta razina svijesti da ljudi znaju što su klimatske promjene i žele biti dio procesa promjene i ublažavanja istih.
Provedbom projekta MPA ENGAGE, koji je započeo 2019. godine, nastoji se pružiti podrška morskim zaštićenim područjima na Mediteranu u razvoju aktivnosti monitoringa i ublažavanja utjecaja klimatskih promjena, kroz zajedničko djelovanje lokalnih zajednica, institucija, organizacija civilnog društva, istraživača i svih drugih relevantnih dionika.
Aktivnosti provedene u sklopu projekta su:
- Prikupljanje podataka o temperaturi mora
- istraživanje utjecaja klimatskih promjena na vrste u moru
- izrada procijene ranjivosti Brijunskog otočja na klimatske promjene
- provođenje građanske znanosti odnosno uključivanje građana u prikupljanje znanstvenih podataka
Ključno je, znanje i vještine koje su stečene projektnim aktivnostima, pretočiti u znanje i osviještenost lokalne zajednice te poticati aktivno uključivanje zajednice u upravljanje morskim zaštićenim područjima.
Morska zaštićena funkcioniraju kao prirodni rezervati bioraznolikosti, gdje se procesi u prirodi odvijaju nesmetano prirodnom dinamikom sa kontroliranim minimalnim ljudskim utjecajem. Jedan od izazova upravljanja zaštićenim područjima je reguliranje odnosa i traženja ravnoteže između ljudi i prirode.
Zaštićena područja, kao primjeri dobre prakse, imaju obavezu raditi na svojim područjima, istraživati i uključivati dionike no ključno je da se isto tako i povežu s drugim zaštićenim područjima kako zaštita ne bi bila lokalna i točkasta već kako bi svi zajedno radili na široj i sustavnoj zaštiti Jadranskog mora. S ciljem daljnjeg jačanja suradnje i razmjene znanja među ustanovama za upravljanje morskim zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže u Hrvatskoj, 20. svibnja 2021. godine u NP Brijuni potpisan je „Sporazum o suradnji upravitelja morskih zaštićenih područja“ između 15 ustanova koje su se povezale u neformalnu Hrvatsku mrežu morskih zaštićenih područja – HRMZP. U sklopu mreže, za djelatnike morskih zaštićenih područja koji nisu dio ovog projekta, održana su online predavanja u cilju dijeljenja stečenih alata i znanja.
U borbi s klimatskim promjenama, provedeno je istraživanje trenutnog stanja u moru unutar NP Brijuni. U suradnji sa znanstvenicima i stručnjacima, na 3 postaje sustavno se prati i mjeri temperatura mora i istražuje utjecaj klimatskih promjena na ključne vrste koje su osjetljive na promjene: ribe, koralje, spužve, mahovnjake, morske ježince i morske cvjetnice.
Zajedno sa znanstvenicima, prvi put u Hrvatskoj u prikupljanje znanstvenih podataka uključili su se i građani - studenti udruge BIUS iz Zagreba, te ronilački instruktori obližnjih ronilačkih centara i klubova i rekreativni ribolovci. Građani koji žive more su ti koji među prvima imaju prilike primijetiti i dojaviti promjene, znanje koje posjeduju dragocjeno je i potrebno ga je iskoristiti za učinkovitije upravljanje.
Prikupljeni podaci o stanju mora, morskim staništima i vrstama, korisnicima i ključnim dionicima koriste se za izradu procjene ranjivosti NP Brijuni. Procjena ranjivosti je alat koji pokazuje koliko je neko područje ranjivo i koliko na njega utječu klimatske promjene uzimajući u obzir izloženost i osjetljivost nekog područja za korištenje te koje su mogućnosti njegovog oporavka od promjene. Procjena ranjivosti konkretno pomaže u usmjeravanju učinkovitog upravljanja zaštićenim područjima sa znanjem o tome koje će vrste i staništa ili koji će sektor biti najviše zahvaćen klimatskim promjenama u parku. Provode se aktivnosti zaštite koje se usmjeravaju tamo gdje je najviše potrebno da se sustav vrati u prirodnu ravnotežu. Od lipnja 2020. godine djelatnici i znanstvenici Nacionalnog parka Brijuni prikupljaju podatke i sve potrebne informacije od ribara, ronioca, nautičara, znanstvenika te predstavnika raznih sektora što je nedavno rezultiralo studijom ranjivosti Nacionalnog parka.
Osim istraživanja ključno je provoditi edukaciju lokalnog stanovništva. Održano predavanje „U moru problema – kako klimatske promjene utječu na okoliš“ u sklopu projekta „Eko Fažana 2021“ ponukalo je građana na razmišljanje o problematici te stalna izložba „Što su klimatske promjene?“, postavljena je u Hotelu Karmen na otoku Veliki Brijun pridonijela je podizanju posjetitelja parka.
Tijekom prve polovice 2021. godine, u projektu su se uključili brodari i turistički vodiči koji rade na području NP Brijuni. Prepoznati su kao jedni od ključnih dionika te kao osobe koje predstavljaju Nacionalni park posjetiteljima.
Nastavkom projekta planira se objediniti sve dionike koji će aktivnim sudjelovanjem na radionicama efektivno odabrati i glasati za mjere koje pridonose ublažavanju klimatskih promjena u Nacionalnom parku Brijuni čime dobivaju i ključnu ulogu u upravljanju zaštićenog područja.
INTERREG MED PROJEKT MPA ENGAGE NA BRIJUNIMA
Održana dionička radionica s ciljem izrade mjera ublažavanje utjecaja klimatskih promjena
Promjene ne možemo zaustaviti, ali možemo naučiti kako se prilagoditi. Nakon provedenih istraživanja na morskim organizmima koji su najugroženiji promjenom temperature mora, prikupljenim ekološkim i socio-ekonomskim parametrima izrađen je elaborat procjene ranjivosti NP Brijuna. Na temelju rezultata elaborata, određene su najugroženije vrste i staništa no i skupine dionika. Kako bi nadolazeće promjene ublažili, potrebna je suradnja između svih sektora kojih se ova tema dotiče.
Nacionalni park Brijuni prepoznao je važnost zajedničke suradnje te je organizirao radionicu sa djelatnicima Javne ustanove i dioničku radionicu koja je obuhvatila sve sektore koji djeluju unutar Parka, a cilj je bio prijedlog i izrada mjera za ublažavanje utjecaja klimatskih promjena te prilagodba na njihov utjecaj. Zajednički se raspravljalo o mogućim rješenjima za bolju budućnost.
Uoči prve radionice s dionicima, u multimedijskom centru u Fažani, 25. studenoga 2021. godine, održana je radionica s djelatnicima Javne ustanove. Na radionicama su sudjelovali voditelji svih odsjeka i pod odsjeka te ravnatelj NP Brijuni. Osim glavne teme izrade mjera cilj radionice je bio i ugradnja predloženih mjera u postojeći plan upravljanja. Fokus na radionici je bio na temama vode, energetike i otpada.
Dana 17. prosinca 2021. godine, organizirana je dionička radionica. Na radionici je predstavljen projekt i dosadašnje aktivnosti koje su provedene, nakon čega je slijedila rasprava o mjerama za ublažavanje utjecaja klimatskih promjena s ciljem zajedničkog pronalaženja najboljih rješenja. Osim djelatnika Javne ustanove NP Brijuni, sudjelovali su lokalni ribari, ronilac iz kluba The old diver, predstavnica Turističke zajednice Fažana, predstavnica Upravnog odijela za održivi razvoj Istarske županije te predstavnici Oružanih snaga RH i Državnih nekretnina koji su direktno vezani za NP Brijuni.
Rezultat procesa je izrada nacrta mjera kojima se želi smanjiti ranjivost prirodnih ekosustava i društva na utjecaj klimatskih promjena, jačati otpornost i sposobnost oporavka te pronaći kako iskoristiti potencijalne pozitivne učinke klimatskih promjena.
Prisutni dionici pokazali visoku zainteresiranost za uključivanje u projekt i rješavanje detektiranih problema. Zahvaljujemo svim dionicima na odazivu i prijedlozima u svrhu postizanja zajedničke bolje budućnosti u borbi s klimatskim promjenama jer naposljetku budućnost ovisi o našim postupcima i o načinu kako se odnosimo prema prirodi.
Održane još dvije radionice s ciljem ublažavanja utjecaja klimatskih promjena u NP Brijuni
Dana 8. i 9. ožujka 2022. godine u Multimedijalnom Centru Fažana održane su još dvije radionice u sklopu projekta MPA ENGAGE kojeg provodi Javna ustanova Nacionalni park Brijuni.
MPA ENGAGE (Interreg Med) je projekt kojim se na uključujući način i suradnjom različitih sektora želi razviti pristup upravljanju morskim zaštićenim područjima (u našem slučaju Nacionalnim Parkom Brijuni), a s ciljem suočavanja s klimatskim promjenama i ublažavanja njezinih utjecaja. Prilikom razvoja mogućih mjera i uz njih vezanih aktivnosti fokus je bio na jačanju otpornosti prvenstveno morskih ekosustava, kao prirodnih rješenja, koja dugoročno imaju potencijal ublažavanja klimatskih promjena, ali i osiguravanje ekonomske, socijalne i okolišne koristi. Upravo stoga na radionicama su sudjelovali predstavnici sektora koji su direktno vezani za more, morske ekosustave i NP Brijuni kao zaštićeno područje prirode.
U prethodnim fazama provedbe projekta napravljena su istraživanja pojedinih morskih vrsta i staništa (spužva, koraligenih zajednica i drugih), analizirana je procjena ranjivosti područja i uz njih vezanih dionika (rekreativnih ribara, ronioca, nautičara i posjetitelja) te su na dosada održanim radionicama prikupljeni stavovi i mišljenja svih relevantnih institucija i organizacija. Temeljem prikupljenih informacija definiran je prijedlog mjera za ublažavanje utjecaja klimatskih promjena koje može provoditi JU NP Brijuni samostalno ili kroz suradnju s lokalnom zajednicom.
Tijekom radionica održanih prošlog tjedna prijedlog mjera je predstavljen dionicima koju su najuže vezani za NP Brijuni te se raspravljalo o učinku, dosegu i relevantnosti pojedine mjere u odnosu NP Brijune, pojedine dionike te, naravno, na klimatske promjene. Na radionicama je sudjelovalo preko 30 dionika iz različitih područja djelovanja, od djelatnika Parka preko lokalnih ribara i znanstvenika do predstavnika regionalnih samouprava, te je rasprava bila kvalitetna i konstruktivna.
Slika 1. Zastupljenost dionika (prema području djelovanja) na organiziranim radionicama
Ovim putem se želimo zahvaliti svima koji su se odazvali na radionice te svojim angažmanom doprinijeli razvoju prijedloga mjera. Hvala pojedincima koji se bave rekreativnim ribolovom, ronilačkim klubovima The Old Diver, Loligo i Aedifica 09 d.o.o,, Diving Pula, Caretta Diving, Scuba Libre Diving, brodarima Seatours Istria, Di Linea d.o.o., udruzi za održivi razvoj, osnovnoj školi iz Fažane, turističkim zajednicama Općine Fažana i Grada Pule, Istarskoj županiji, Centru za istraživanje mora (IRB), posebno dr. Martinu Pfannkuchen, državnim institucijama koje se nalaze na brijunskim otocima – Ministarstvu obrane RH i Državnim nekretninama, te svakako djelatnicima JU NP Brijuni.
Glasanje u tijeku! Mjere za prilagodbu i ublažavanje utjecaja klimatskih promjena
Nije dovoljno samo pričati o klimatskim promjenama i upozoravati na njezine utjecaje već je poželjno, rekli bi i potrebno, djelovati - svatko unutar svojih mogućnosti. Djelovati, kako bi ublažili njezine posljedice koje imaju na nas same ali i na prirodu koja nas okružuje.
Kroz projekt MPA-ENGAGE Javna ustanova NP Brijuni je uključila niz dionika. Zajedno, razmjenom znanja i iskustva, raspravom i dogovorom, izradio se prijedlog od 15 mjera koje će Javna ustanova ugraditi u svoje upravljanje Nacionalnim parkom Brijuni te tako doprinijeti ublažavanju utjecaja klimatskih promjena.
Učinkovito upravljanje i optimizacija potrošnje resursima poput vode i električne energije su primjer kako se može utjecati na očuvanje prirode i okoliša. Ovim mjerama želi se naprimjer na adekvatan način riješiti odvodnja otpadnih voda, smanjiti potrošnju vode u ugostiteljskim objektima na otočju te razvijati energetsku infrastrukturu okrenutu obnovljivim izvorima energije, na način da se očuvaju prirodne i kulturne vrijednosti Parka.
Kroz mjere posebno je adresirana suradnja i uključivanje svih korisnika Nacionalnog parka Brijuni, bez kojih učinkovita zaštita i provedba samih mjera nije moguća. Ribari su ponajviše izloženi negativnim utjecajima klimatskih promjena, koji ugrožavaju njihov ulov, prihode i način života. Kroz suradnju na razvoju i primjeni održivih načina ribolova moguće je pronaći rješenja koja osiguravaju očuvanje morskih ekosustava ali i tradicijskog ribolova i njihovog načina života. Dio koncesionara i korisnika u Nacionalnom parku Brijuni već sada svoje djelatnosti nastoji obavljati na održiv način, manje štetan prema okolišu. Upravo zato jedna od mjera je uvođenje certifikata kojim Nacionalni park želi dodatno promovirati takve koncesionare i korisnike te podići vrijednost njihovih proizvoda i usluga.
Među mjerama je i razvoj komunikacijskih alata i materijala o klimatskih promjenama i prilikama na njezinu prilagodbu te uključivanje javnosti u praćenje stanja bioraznolikosti i ekosustava, kroz tzv. građansku znanost. Povećanje razumijevanja i jačanje svijesti javnosti o utjecajima klimatskih promjena na bioraznolikost i morske ekosustave pomoći će pri promjeni ponašanja ljudi te izgradnji podrške provedbi mjera nužnih za ublažavanje utjecaja klimatskih promjena.
Kako je cilj Nacionalnog parka što bolje i učinkovitije očuvati morski ekosustav i njegovu bioraznolikost prijedlog jedne mjere je zagovaranje uspostave nove zone smanjenog utjecaja, takozvane "buffer" zone oko Nacionalnog Parka Brijuni. Zona s dodatnom regulacijom ribolovnih aktivnosti koje bi dugoročno očuvalo autohtone riblje vrste i vrste koje su pod komercijalnom pritiskom te dugoročno utjecalo na povećanje ribljeg fonda o kojem sanjaju rekreativci i ovise komercijalni ribolovci. Osim zagovaranja buffer zone planira se zagovarati i rješavanje drugih vanjskih pritisaka koji utječu na očuvanje morskih ekosustava te povećati nadzor u Parku.
Mjerama se planira redovno i sustavno praćenje stanja očuvanosti najosjetljivijih morskih staništa, poput koraligenih zajednica i naselja Posidonije, te pratiti stanje očuvanosti ključnih morskih vrsta, koje su također prepoznate kao ugrožene klimatskim promjenama. Osim ugroženih staništa i vrsta, potrebno je pratiti i stanje stranih i invazivnih vrsta, koje su se doselile uslijed klimatskih promjena i otpornije su na novonastale uvijete u odnosu na domaće vrste. Svojim širenjem mogu direktno ugroziti autohtonu populaciju ali i nanijeti štetu dionicima. Neke od takvih vrsta su invazivne vrste riba poput strijelke (Pomatomus saltatrix) i barakude (Sphyraena sphyraena) i ali i zelena alga Caulerpa cylindracea.
Popis mjera za ublažavanje utjecaja klimatskih promjena koje su na glasanju su slijedeće:
MJERA 1. Optimizirati potrošnju vode u NP Brijuni te modernizirati infrastrukturu sustava vodoopskrbe i odvodnje.
MJERA 2. Uspostaviti učinkovito upravljanje otpadom u NP Brijuni, uključujući i smanjivanje količine otpada.
MJERA 3. Provoditi projekte kojima je cilj smanjivanje potrošnje energije i povećanje korištenja obnovljivih izvora energije.
MJERA 4. Surađivati s ribarima na razvoju i provedbi održivih ribolovnih aktivnosti i promociji dodane vrijednosti proizvoda održivog ribolova.
MJERA 5. Surađivati s roniocima na razvoju i provedbi održivih oblika turizma u NP Brijuni i promociji dodane vrijednosti takvih aktivnosti.
MJERA 6. Surađivati o ostalim korisnicima NP Brijuni (Ministarstvo obrane, Državne nekretnine d.o.o., koncesionari) na razvoju i provedbi mjera prilagodbe na klimatske promjene.
MJERA 7. Razviti i implementirati certifikat NP Brijuni (pr. "Prijatelj Brijuna") za koncesionare koji djeluju u skladu s ciljevima očuvanja vrijednosti Nacionalnog parka i mjera prilagodbe klimatskim promjenama.
MJERA 8. Razviti komunikacijske alate i materijale o klimatskih promjenama i prilikama za prilagodbu na klimatske promjene, za širu javnost i posjetitelje NP Brijuni, radi podizanja svijesti javnosti o toj temi.
MJERA 9. Razviti i provoditi programe uključivanja javnosti u praćenje stanja bioraznolikosti i ekosustava ("građanska znanost") te prikupljati njihova opažanja i spoznaje o promjenama u morskom okolišu, uključujući i onim koje su vezane uz klimatske promjene.
MJERA 10. Zagovarati uspostavu zone utjecaja ("buffer" zone) oko NP Brijuni s posebnim pravilima za komercijalni ribolov.
MJERA 11. Uspostaviti i provoditi praćenje stanja fizikalno-kemijskih parametara u moru relevantnih za praćenje promjena uzrokovanih klimatskim promjenama.
MJERA 12. Postaviti meteorološke postaje i razviti protokole za praćenje ekstremnih vremenskih uvjeta, posebno vezano uz specifične parametre poput suša.
MJERA 13. Pratiti stanje očuvanosti ključnih morskih staništa, kao što su livade Posidonije i koraligenske zajednice.
MJERA 14. Uspostaviti ciljana istraživanja i praćenje stanja ključnih morskih vrsta relevantnih za praćenje utjecaja klimatskih promjena.
MJERA 15. Uspostaviti ciljana istraživanja i praćenje stanja invazivnih morskih vrsta relevantnih za praćenje utjecaja klimatskih promjena.
Koje su od predloženih mjera njih važnije odnosno kojim mjerama je potrebno dati prioritet je pitanje na koje trebamo svi zajedno odgovoriti! Javna ustanova Nacionalni park Brijuni poziva da svoje mišljenje, prijedloge i komentare svi građani ostave putem obrasca na poveznici www.bit.ly/BRIJUNI. Glasanje je otvoreno do 31 ožujka 2022.
INTERREG MED PROJEKT MPA ENGAGE NA BRIJUNIMA
Rezultati glasovanja o prijedlogu mjera za ublažavanje utjecaja klimatskih promjena u NP Brijuni
Nakon održanih radionica, sastavljen je završni popis od 15 mjera za ublažavanje klimatskih promjena u Nacionalnom parku Brijuni. Popis predloženih mjera proizašao je sastanka i radionica s dionicima u sklopu procesa uključivanja dionika koji je trajao 9 mjeseci, točnije od kolovoza 2021.
Slika 1. Struktura glasova (osoba) prema području djelovanja
U završnoj fazi procesa uključivanja dionika, NP Brijuni pozvao je dionike i širu javnost da glasa i na taj način odabere jednu do maksimalno pet mjera među predloženih 15 mjera za koje smatraju da su najvažnije pri upravljanju Nacionalnim parkom Brijuni u ublažavanju i jačanju otpornosti na klimatske promjene. Glasanje je trajalo od 21. do 31. ožujka te cilj samog glasanja bio je provjeriti da li su sve mjere prepoznate kao relevantne od strane dionika te pronaći 5 mjera koje su najviše izglasane kako bi im se prilikom rada pridodalo više važnosti i kako bi se identificirao interes pojedinih sektora u cilju bolje i učinkovitije buduće suradnje.
Kojih pet mjera je prioritetno u odnosu na predloženih 15 mjera, svoje mišljenje su dale 103 osobe. Mišljenja uključuju osobe iz različitih područja djelovanja zbog čega su rezultati glasovanja od značajne vrijednosti. Rezultati pokazuju smjer razmišljanja Ustanove i dionika što će se uzeti u obzir pri planiranju budućih aktivnosti Nacionalnog parka Brijuni. Najviše osoba koje je glasalo dolazi iz sektora turizma i ugostiteljstva (njih 20), zatim iz zaštite prirode (19), pa znanosti (13). Strukturu područja djelovanja osoba uključenih u glasanje možete vidjeti na grafu u nastavku.
Slika 2. Struktura glasova (osoba) prema području djelovanja
Zanimljivo je da su sve predložene mjere dobile određeni broj glasova što znači da su sve prepoznate kao važne i adekvatne. Mjera 11. „Zagovarati rješavanje problema otpadnih voda i drugih vanjskih pritisaka iz okruženja NP Brijuni koji mogu imati negativan utjecaj na morski ekosustav.“ dobila je najviše glasova odnosno 54,8 %, što pokazuje da osobe koje su pristupile glasanju smatraju da je bitna sinergija Javna ustanove i vanjskih partnera za rješavanje potencijalnih pritisaka iz okruženja NP Brijuni što je na korist kako Parka tako lokalne zajednice.
Slika 3. Rezultat glasovanja o prioritetizaciji predloženih mjera o ublažavanju utjecaja klimatskih promjena u NP Brijuni
Među prvih pet najvažnijih mjera prema rezultatima glasovanja je i Mjera 10. „Zagovarati uspostavu zone utjecaja ("buffer" zone) oko NP Brijuni s posebnim pravilima za komercijalni ribolov.“ što će biti izazov Javnoj ustanovi, ali dugoročno bi donijelo velike koristi kako na očuvanje ukupne bioraznolikosti tako i na povećanje ribljeg fonda što je u interesu rekreativnim, ali i gospodarskim ribarima, a što doprinosi smanjenu utjecaja klimatskih promjena i jačanju otpornosti područja na klimatske promjene.
Od ostalih mjera, u prvih pet su i mjere infrastrukturnog karaktera koje su orijentirane na optimizaciju potrošnje vode i električne energije te kvalitetnije upravljanje otpadom s ciljem smanjivanja ukupne količine otpada, ali i povećanje ekonomske efikasnosti. Neke od aktivnosti koje su obuhvaćene ovim mjerama je postavljanje štednih slavina, uklanjanje jednokratne plastike s Brijuna, postavljanje solarnih panela na gospodarske objekte, postavljanje dodatnih punktova za sortiranje otpada, uređenje gospodarskog dvorišta i drugo.
Prioritetizacija pojedinih mjera se razlikuje ako promatramo pojedini sektor i njihove glasove, a koji su rezultati glasovanja prema području djelovanja možete vidjeti u nastavku.
Slika 3. Rezultat glasovanja o prioritetizaciji prvih pet predloženih mjera (prema postotku) o ublažavanju utjecaja klimatskih promjena u NP Brijuni – turizam i ugostiteljstvo / nautički turizam
Slika 4. Rezultat glasovanja o prioritetizaciji prvih pet predloženih mjera (prema postotku) o ublažavanju utjecaja klimatskih promjena u NP Brijuni – ribarstvo / ronjenje
Slika 5. Rezultat glasovanja o prioritetizaciji prvih pet predloženih mjera (prema postotku) o ublažavanju utjecaja klimatskih promjena u NP Brijuni – zaštita prirode / znanost
Nacionalni Park Brijuni
Brijuni, 52100 Pula
OIB: 79193158584
VAT ID: HR79193158584
IBAN: HR0523600001101435571
Pravila privatnosti | Uvjeti kupnje | Postavke kolačića
Copyright 2024. Javna ustanova NP Brijuni
Izrada web
stranica: Play
Digital
Optimizacija: Markething
Prijevod: Interpreta
