Novosti

*Prvi nalaz na području Republike Hrvatske potječe upravo s Brijuna, datira iz 1925. godine, kada je A. Bachofen–Echt na na Velikom Brijunu uočio tragove dinosaura na rtu Ploče.

Ukupno 24 fosila dinosaura i njihovih nalazišta proglašeno je zaštićenim dijelom prirode. Rješenje o proglašenju dinosaura i njihovih nalazišta zaštićenim dijelovima prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja objavljeno je 15. travnja u Narodnim novinama (NN 40/21) te stupa na snagu osam dana od objave (24. travnja). Tim su proglašenjem fosili dinosaura postali prvi zaštićeni fosil u Hrvatskoj, značajni zbog svoje rijetkosti, veličine, izgleda, obrazovnog i znanstvenog značaja. Svaki novootkriveni fosil dinosaura i njegovo nalazište proglasit će se zaštićenim dijelom prirode u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode.

Područje Republike Hrvatske dio je paleogeografske jedinice Jadransko-dinaridske karbonatne platforme. Tijekom razdoblja jure i krede na karbonatnoj platformi dolazi do okopnjavanja, odnosno ekološki uvjeti omogućili su opstanak i razvoj dinosaurskih populacija. Populacije dinosaura koje su naseljavale ova područja specifične su po morfologiji i dimenzijama fosilnih otisaka stopala te po kostima koje se razlikuju od istodobnih nalaza iz ostalih dijelova svijeta. Nalazi otisaka stopala upućuju na prisutnost sauropodnih, teropodnih i ornitopodnih dinosaura. Fosilni otisci i kosti očuvani su u mezozojskim naslagama vapnenca. Najstariji nalazi otisaka datiraju iz razdoblja gornje jure, a najmlađi iz gornje krede. Na području Hrvatske otkrivena su i istražena 23 nalazišta otisaka stopala dinosaura i jedno nalazište s otkrivenim petrificiranim (okamenjenim) kostima.

Prvi nalaz na području Republike Hrvatske potječe upravo s Brijuna, datira iz 1925. godine, kada je A. Bachofen – Echt na na Velikom Brijunu uočio tragove dinosaura na rtu Ploče. Drugo nalazište u Hrvatskoj otkriveno je također na Velikom Brijunu, 1965. na rtu Barban. Tu se danas nalazi i Park dinosaura, dostupan javnosti, te skulptura dinosaura teropoda.

Treće nalazište je na lokaciji Plješivac/Kamik gdje su fosili otkriveni 1987. godine, a četvrto Trstike/Debela Glava s nalazištem iz 2001. godine. Na ukupno četiri nalazišta Velikog Brijuna pronađeno je više od 200 otisaka stopala dinosaura, koji su na području budućeg otočja Brijuni obitavali u razdoblju mezozoika. U okviru ovog širokog razdoblja brijunske dinosaure može se smjestiti u razdoblje krede (prije 145 do 65 milijuna godina).

Pronalazak fosila dinosaura na području Hrvatske je moguć, ali očuvanost takvih nalaza je mala, stoga svi dosada pronađeni nalazi, ali i eventualno novootkriveni nalazi fosila dinosaura imaju značajnu obrazovnu i znanstvenu vrijednost. Njihovi ostaci jedini su svjedoci o njihovom životu koje je moguće koristiti u interpretaciji i edukaciji te popularizaciji geobaštine.