Novosti

I ove je sezone u Nacionalnom parku Brijuni, na najvećem otoku brijunskog arhipelaga Velikom Brijunu, u četiri petodnevna turnusa održana ljetna škola Mali čuvari Brijuna. Program namijenjen djeci u dobi od 8 do 11 godina održan je četvrtu godinu zaredom, a u svakoj skupini bilo je po 15 polaznika. U vremenu od 9 do 15 sati, pod vodstvom djelatnica stručne službe, biologinje Alene Sprčić te muzejske pedagoginje, arheologinje Lene Puhar O'Grady, uz podršku ostalih djelatnika i djelatnica, buduće male čuvare Brijuna svaki dan dočekivale su stručno vođene različite tematske i kreativne radionice, osvježenje u moru i ručak uz zabavu i druženje s vršnjacima.

„Mali polaznici svakodnevno su obrađivali jednu od zadanih tema, tako što su na terenu proučavali, upoznavali i proširivali svoje znanje te su na zabavan i pristupačan način doznali pojedinosti o važnosti i načinu upravljanja zaštićenim područjem, osvijestivši potrebu očuvanja i zaštite prirodne i kulturne baštine. Svaki polaznik, po završetku škole i uspješno odigranom kvizu znanja, dobio je diplomu i time postao Mali čuvar Brijuna koji cijeni i čuva vrijednosti svoga kraja,“ rekle su edukatorice.

Prva tema kojom su se, na njima prilagođen način, bavili Mali čuvari Brijuna bilo je upoznavanje zaštićenog područja, odnosno održivog načina života. Po dolasku na otok Veliki Brijun, otišli su do stare masline, uz upoznavanje s osnovnim informacijama vezanima za Nacionalni park. Uslijedila je edukativna vožnja otokom uz otkrivanje zadanih fenomena koje su tražili po otoku dok su se vozili, te posjet tragovima dinosaura i Safari parku - kornjači, slonici Lanki i posjet Vidikovcu. U Fazaneriji, od djelatnika su poslušali priču o brijunskom kakaduu Kokiju i Ari, a u cvjetnjaku su dobili zadatak posaditi svaki svoju biljku o kojoj će se brinuti. Zatim su na obali u krugu izvlačili kartice „Kako ja mogu spasiti svijet?“, s raznim zadacima i porukama o ekologiji i održivom načinu života, uz raspravu o njihovim iskustvima.

Tema drugog dana bila je „Arheolog na jedan dan“. Mali polaznici otišli su do uvale Verige te uz obilazak ostataka rimske vile poslušali predavanje o tome što znači biti arheolog, uz upoznavanje osnovnih pojmova – arheološki lokalitet, iskopavanje, arheološki pribor, nalazi, određivanje starosti… Simulirano je arheološko istraživanje tijekom kojeg su djeca dobila svoju sondu, u prethodno pripremljenom pješčaniku, iz koje su pažljivo iskopavala replike stvarnih brijunskih nalaza te dokumentirala, čistila i spremala nalaze. Uslijedio je odlazak do Podvodne poučne staze gdje su uz maske i dihalice istraživali arheologiju pod morem – ostatke rimske obale, ribnjaka i mola. Na lokalitetu Kastrum in situ su mogli vidjeti rimski način proizvodnje maslinovog ulja, nakon čega su u hladu crnike, djeca kušala maslinovo ulje i učila prepoznavati njegovu kvalitetu.

Tema trećeg dana bila je važnost šume uz edukativnu igru „Tko je vjeverici ukrao žirove?“ Po dolasku na otok polaznici su obaviješteni da je protekle noći netko vjeverici ukrao žirove te su krenuli u potragu za počiniteljem. U šumi na brdu Saluga otkrivali su tragove kod svakog stanovnika šume (modeli šumskih životinja), usput saznavajući korisne informacije o svakom od njih. Kod svakog modela, dobili su novi radni listić – novi trag i zadatak, dok na kraju ne otkriju počinitelja (šojka) za koju se ispostavi da je jako korisno to što povremeno krade žirove, jer na taj način pomaže obnovi šume. U Brijunskom mediteranskom vrtu nakon priče o oprašivačima sudjelovali su u potrazi za prirodnim blagom na području cijelog botaničkog vrta. Nakon ručka, sudjelovali su u izradi jestivih igračaka za pernate stanovnike Fazanerije.

Morska obala i podmorje te problem onečišćenja bili su tema četvrtog dana Malih čuvara Brijuna. Na obali saslušali su predavanje o moru, tipičnim organizmima sjevernog Jadrana, zaštićenim vrstama, invazivnim vrstama, problemu nasipavanja plaža i onečišćenju mora te zatim ronili s maskama i disalicama uz podvodne kartice, tražili i prepoznavali ribe, proučavali organizme (ježinac, morski trp, rak samac…). Sudjelovali su i u čišćenju plaže te su nakon toga u Kući za brodice, nakon obilaska stalnog postava, uz naglasak na prostoriju Podmorje, izradili edukativni plakat „More kakvo (ne) želim“ i pogledali edukativni animirani film o štetnosti otpada.

Posljednjeg, petog dana tema je bila edukativna igra „Vrati jaje morskog vranca u gnijezdo“. Odmah po dolasku na otok edukatorice su malim polaznicima uručile jaje morskog vranca te su oni do kraja dana imali zadatak vratiti ga u gnijezdo. Zajedno surađujući, rješavali su tragove i zagonetke koji se nalaze po cijelom otoku, koristeći znanja koja su do tada dobili. Saznavali su kroz igru sve o životu morskog vranca, koji je i maskota Malih čuvara Brijuna, te došli do zaključka da su gnijezda na vanjskim otocima na koje se ne smije pristajati. Zadnji trag bila je šifra – broj telefona koji zovu, javi im se služba čuvara prirode, te ih upute da im donesu jaje kod njihovog glisera i da će ga oni vratiti u gnijezdo. Tijekom tog dana se kupaju jer je jedan trag u boci koja se nalazi vezana za bovu na Podvodnoj stazi Verige. Time su zaslužili postati Mali čuvari Brijuna te su u Brijunskom mediteranskom vrtu dobili diplome.

(foto: Nino Fanuko)