Novosti

Trećeg ožujka obilježava se Svjetski dan divljih vrsta koji je temom za 2022. godinu “Oporavak ključnih vrsta za obnovu ekosustava” posvećen upravo obnovi bioraznolikosti i ekosustava kao temelja kvalitete naših života i samog opstanka.

Gubitak biološke raznolikosti, vrsta, staništa i ekosustava predstavlja egzistencijalnu prijetnju životu na Zemlji. Ljudi se posvuda oslanjaju na zdrave i funkcionalne ekosustave i usluge koje oni besplatno pružaju. Te usluge omogućavaju naše postojanje i o njima ovisi zadovoljavanje naših potreba, kvaliteta naših života kao i ekonomske mogućnosti.

Ove godine Svjetski dan divljih životinja nosi snažnu poruku o važnosti zdravih ekosustava i poziva da se preokrene sudbina najugroženijih vrsta, podrži obnova njihovih staništa i cijelih ekosustava te promovira njihovo održivo korištenje od strane čovječanstva.

Podsjetimo se da je i EU kroz Strategiju za bioraznolikost do 2030. godine pripremila ambiciozni i dugoročni plan za zaštitu prirode i zaustavljanje degradacije ekosustava, pa tako i onih slatkovodnih i morskih. Cilj je do 2030. godine uklanjanjem, prije svega, suvišnih prepreka te obnovom poplavnih područja i močvara, ponovno pretvoriti najmanje 25 000 km rijeka u rijeke slobodnog toka.

Ponovna uspostava dobrog stanja morskih ekosustava nešto je kompleksnija te zahtijeva uspostavu održivog korištenja morskih resursa i strogo zaštićenih područja, obnovu ekosustava bogatih ugljikom te važnih mrjestilišta i rastilišta, provedbu mjera za ograničavanje upotrebe ribolovnog alata koji najviše šteti bioraznolikosti te smanjivanje ili izbjegavanje usputnog ulova vrsta kojima prijeti izumiranje.

Javna ustanova Nacionalni park daje doprinos obilježavanju Svjetskog dana divljih vrsta naporima koje ulaže u očuvanje periske. Plemenita periska (pinna nobilis) je najveći mediteranski školjkaš. Do 2019. godine bila je rasprostranjena u cijelom Jadranu i uspješno vršila svoju važnu ulogu filtratora u morskom ekosustavu. Naime, te godine u hrvatskom dijelu Jadranskog mora potvrđena je pojava zaraze koja se proširila sa obala Španjolske gdje su zabilježene pojave masovnog pomora. Od tada, zaraza se vrlo brzo proširila i zahvatila cijeli hrvatski dio Jadrana u kojem bilježimo masovna ugibanja plemenite periske. Danas, broj preostali jedinki periske u hrvatskom dijelu Jadrana gotovo možemo nabrojati na prste jedne ruke te se poduzimaju razne mjere u cilju očuvanja tih jedinki kao i njihovi ličinaka. Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN) je 2019. godine plemenitu perisku svrstala u kategoriju kritično ugroženih vrsta (CR). Budućnost ovog mediteranskog endemskog školjkaša nesigurna je kako u Jadranu, tako i u cijelom Mediteranu. 

Aktivnosti očuvanja plemenite periske provode se kroz projekt Očuvanje plemenite periske u Jadranskom moru, uz regionalnu koordinaciju od strane JU NP Brijuni (sjeverni Jadran), JU PP Telašćica (srednji Jadran) i JU More i krš (južni Jadran), pod nacionalnom koordinacijom Zavoda za očuvanje okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, a sufinancira ih Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

(Foto: Nataša Sundara)