Novosti

Sredozemno more područje je jedinstvene bioraznolikosti. Iako zauzima tek 0.82% površine svjetskih oceana, dom je za oko 17.000 vrsta što predstavlja između 7 i 9% svih morskih vrsta. Taj Mare Nostrum ima veliku ne samo ekološku, već kulturnu i ekonomsku vrijednost, a pod iznimno velikim je pritiscima mnogih ljudskih aktivnosti i procesa. Stoga nažalost ovo more bilježi najveći udio ugroženih morskih staništa u Europi (31%), a spomenimo samo promjene u proteklih 50-tak godina - čak 48% sredozemnih obalnih močvara nestalo je te potopljena mediteranska Amazona – livade morske cvjetnice posidonije, smanjene su za oko 34%. Dodajmo podatak da 53% vrsta morskih pasa prijeti potpuni nestanak, 41% populacije morskih sisavaca je zabilježio drastični pad brojnosti, a oko 80% ribljega fonda se neodrživo izlovljava.

Alarmantni su to podaci koji ukazuju na nužnost hitnog poduzimanja konkretnih koraka ka učinkovitoj zaštiti Sredozemnoga mora. Dobro upravljana morska zaštićena područja nesumnjivo su ključan dio u složenoj slagalici rješavanja gorućih izazova zaštite morskog ekosustava kako Sredozemnog, tako i Jadransko-jonskoga područja.

Vođeni tom mišlju, kroz protekle dvije i pol godine Mediteranska mreža upravitelja morskih zaštićenih područja MedPAN koordinirala je partnerstvo 10 ustanova iz 7 mediteranskih zemalja te 21. suradničku instituciju, okupljenih u Interreg Med projekt MPA NETWORKS. Glavna odrednica projekta je podržavanje učinkovitosti morskih zaštićenih područja jakim i povezanim mediteranskim mrežama, a upravo je o tome bila riječ na Završnom nacionalnom skupu održanom 1. i 2. lipnja 2022. u Hotelu International Zagreb.

Javna ustanova Nacionalni park Brijuni upriličila je dvodnevni događaj tijekom kojeg je 50-tak stručnjaka raspravljalo o mogućnostima učinkovitije zaštite podmorja u Hrvatskoj te širem Jadransko-jonskom području. Prvoga dana skupu su nazočili predstavnici Hrvatske mreže morskih zaštićenih područja, neformalne inicijative koja unaprjeđuje suradnju svih 15 ustanova koje upravljaju sa 17 morskih zaštićenih i 247 područja ekološke mreže Natura 2000 u moru, a sudjelovali su i predstavnici Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja kao i stručnjaci iz nevladinih organizacija koje predano rade na problematici zaštite podmorja. Okupljeni su imali prilike doznati o obvezama koje nam predstoje u postizanju ciljeva Strategije Europske unije za bioraznolikost do 2030. godine, ali i procjeni trenutačnog stanja zaštite morskih staništa i vrsta od interesa EU-a. Svakako najzanimljiviji dio bila je stručna rasprava o primjenjivosti preporuka proizašlih iz MPA NETWORKS projekta i njihovo uključivanje u sektorske dokumente. Razmotrili su se mehanizmi upravljanja zaštićenim morskih područjima, razgovaralo se o mogućnostima dostizanja ciljanih 10% stroge zaštite koja isključuje korištenje prirodnih dobara te time stvara preduvjete za ispoljavanje ekoloških potencija područja, zajedničkoj, bolje koordiniranoj zaštiti mobilnih vrsta (morskih kornjača, morskih sisavaca, morskih ptica te morskih pasa) i izvan područja zaštite, održivom malom obalnom ribolovu, jačanju otpornosti ekosustava na štetne utjecaje poput klimatskih promjena te promocija održivih modela posjećivanja.

Drugoga dana kolegama iz hrvatskih ustanova u Zagrebu te online priključili su se i upravitelji zaštićenih područja Slovenije, Italije, Crne Gore, Albanije i Grčke, ali i predstavnici državnih i međudržavnih institucija. Dr. sc. Andrej Sovinc, međunarodno renomirani stručnjak za zaštićena područja izložio je stanje zaštite Jadransko-jonskoga područja i iznio alarmantan podatak da je samo oko 3% mora pod nekim vidom zaštite i da je svakako potrebno zagovarati daljnje širenje zaštićenih područja. Predložio je i konkretne prijedloge predstavnicima Strategije za Jadransko-jonsku regiju (EUSAIR), a predstavnik EUSAIR Facility Point-a, g. Iztok Škerlič podijelio je najnoviju informaciju da je podržana inicijativa o osnivanju samostalnoga tijela čija bi uloga trebala biti upravo sve navedeno – potpora državama za proglašavanje novih zaštićena područja, a stručno bi se oslanjali na mreže morskih zaštićenih područja. Podršku i želju za suradnju iskazali su i predstavnici Jadransko-jonske inicijative (AII) te MedPAN-a. Dogovoreni su i sljedeći koraci ka definiranju suradnje morskih zaštićenih područja makroregije i stvaranju AdrionPAN mreže, a g. Marko Opančar ispred Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije iznio je mogućnosti sufinanciranja projektnih prijedloga kroz programe transnacionalne i prekogranične suradnje.

Zaključak dvodnevnog skupa jest da nema prečica i jednostavnih rješenja, ali zajedničkom suradnju morska zaštićena područja mogu biti ključna karika u postizanju ciljeva bioraznolikosti. Njihova daljnja međusobna suradnja svakako treba biti intenzivnija, a u suradnji s drugim zainteresiranih stranama, njihov glas svakako treba postati prodorniji kako u javnosti, tako i višim organima vlasti.