Novosti

Povodom 40. obljetnice proglašenja Nacionalnog parka „Brijuni“ na otoku Mali Brijun održan je znanstveno-stručni skup i gastro event ,,Na strijelovniku''.

U utorak, 3. listopada ove godine, okupili su se stručnjaci, znanstvenici, ribari, ugostitelji, turistički djelatnici, predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Istarske županije i grada Pule kako bi na zajedno promišljali i podijelili iskustva o važnosti zaštićenih područja, problemu invazivnih vrsta i mogućim solucijama koje bi vratile ravnotežu u prirodi.

Otok Mali Brijun u sklopu projekta Novo Ruho Brijuna, preuređen je da postane mjesto za razmjenu znanja, edukaciju i podizanje svijesti o važnosti zaštite prirode i zaštićenih područja što kroz edukativne radionice za djecu, mlade i odrasle, a što kroz panel rasprave, evente i znanstvene skupove. Drago nam je da se baš povodom 40. rođendana parka započelo korištenje otoka Mali Brijun u gore navedene svrhe i sigurni smo da će to biti jedan od značajnih pozitivnih iskoraka Javne ustanove.

Nakon službenih pozdrava, uvod u znanstveno-stručni dio skupa, kroz uvodno izlaganje dao je dr. sc. Roland Melzer. Po završetku slijedile su dvije veoma zanimljive panel rasprave. Dugi dio večeri bio je posvećen gastro eventu ,,Na strijelovniku'' uz ekipu pulskog Hook & Cook-a koja je pripremala burger od strijelke i brudet od plavog raka. Zabava i atmosfera tople jesenske večeri bile su još čarobnije uz dj set Grooves and Colors - dj Jinxie Grooves i Mr. M.

Znanstveno stručni skup bio je bogat zanimljivim sugovornicima i panelistima. Uvodno predavanje održao je dr. Roland Melzer iz Sveučilišta u Minhenu, koji nam je iz prve ruke ispričao zašto su Brijuni tako posebni i zašto je važna suradnja istraživača i stručnjaka u zaštićenom područjima. Dr. Melzer istražuje i surađuje s Brijunima već više od deset godina, jedan je od najvećih stručnjaka dekapodnih rakova u Europi, izuzetan znanstvenik koji istražuje podmorje, popisuje vrste i uz djelatnike Odjela za očuvanje i zaštitu NP Brijuni, aktivno radi na očuvanju morskih staništa. Njegov radi i rad čitave ekipe koja uz njega dolazi istraživati podmorje (Institut Ruđer Bošković - Centar za istraživanje mora Rovinj i Morska biološka postaja Piran, Nacionalni institut za biologiju) pokazali su se kao veoma uspješan i značajan primjer suradnje znanstvenih institucija i zaštićenog područja.

Panel rasprave su bile fokusirane na važnost zaštićenih područja, invazivne vrste i izazovima u ribarstvu. Moderatorica Dorina Tikvicki, poznati glas s Radio Pule, ispred Hrvatske radio televizije, dinamično je i izuzetno profesionalno vodila dvije panel rasprave.

Prva panel rasprava bila je usmjerena na važnost zaštićenih područja o kojima je pričao dr. sc. Martin Andreas Pfannkuchen, predstojnik Centra za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković. Doktor Pfannkuchen istaknuo je kako su područja kao što su Brijuni ključna područja za ranu detekciju promjena. Naglasio je koliko su takva područja važna ne samo zbog bioraznolikosti i vrijednosti već i koliko su važna za svo okolno područje i lokalnu zajednicu. Dr. sc. Jakov Dulčić sa Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita, svjetski poznat i uvažen ihtiolog preuzeo je ulogu da istakne što su to invazivne vrste, koje su to nove vrste u Jadranskom moru te kako i zašto su se one baš kod nas tako dobro snašle. Govorio je o strijelki za koju je objasnio da je otprije prisutna u Jadranu, no zbog svoje se prilagodljivosti i agresivnosti jako dobro snašla i nametljivo raširila Jadranom i plavom raku koji je, kako ga je profesor nazvao ''mašina'' koja desetkuje lokalne populacije rakova i agresivno zauzima bočata i vlažna staništa uz more. Za kraj istaknuo je kako je konzumacija agresivnih i novih te invazivnih vrsta važan način da ekosustavu pomognemo da se od istih obrani. Rasprava se dotakla i problematike klimatskih promjena koje su, kako je Patrik Krstinić, voditelj morskog programa WWF Adria istaknuo, jedan od ključnih izazova današnjice, uz smanjenje bioraznolikosti. Dolazak novih vrsta usko je povezan s klimatskim promjenama i promjenama u vrstama - zbog klimatskih promjena i podizanja temperature mora mnoge ribe sele na sjever što onda dovodi u pitanje opstanak lokalnih vrsta. Jedan od zasigurno najupečatljivijih trenutaka prve panel rasprave bilo je kada je Patrik istaknuo kako ponekad zaboravljamo da zaštićena područja zapravo ne štite bioraznolikost nego štite čovječanstvo, ne rade na tome da očuvaju vrste već da spriječe naše izumiranje koje je toliko povezano s ravnotežom u prirodi i savršenim uvjetima za život kojeg imamo na Zemlji. Zapitao se je li održivo ribarstvo utopija ili realna mogućnost i nagalsio da održivo ribarstvo postoji no možda mi još za to nismo posve spremni. Alena Sprčić rukovoditeljica Odjela stručnih poslova zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja Nacionalnog parka Brijuni, kao četvrta sudionica panela, nadovezala se raspravi te istaknula važnost istraživanja u podmorju provedenih u posljednjih 40 godina postojanja Nacionalnog parka Brijuni. Za učinkovito i dobro upravljanje, rekla je Alena, trebaju nam podaci jer ako nema podataka nema ni upravljanja, povezala je to primjerom zbrajanja i poznavanjem brojeva - ako poznajemo brojeve možemo i zbrajati no ako ih ne znamo zbrajanje se svodi samo na nagađanje, tako i u praksi bez istraživanja samo tapkamo u mraku i nagađamo što bi trebali i mogli raditi kako bi se bolje štitilo i upravljalo zaštićenim područjem. Cilj Ustanove je nastaviti sa stvaranjem baza podataka te ono što si želimo ali i očekujemo u sljedećih 40 godina je da razina zaštite bude ista ili bolja od sadašnje.

Druga panel rasprava bila je fokusirana na ribarstvo, mjere smanjenja invazivnih vrsta te alate za budućnost, kao i postojećem zakonskom okviru i regulativi u Republici Hrvatskoj. Prvi panelist bio je dr.sc. Neven Iveša, asistent Fakulteta prirodnih znanosti u Puli i ribar. Iveša, kao pravi primjer stručnjaka koji poznaje znanost ali i ribarstvo i struku istaknuo je koliko su zapravo strijelka i plavi rak rasprostranjeni u Istri i sjevernom Jadranu. Identificirao je Tarsku valu i rovinjski akvatorij kao ključna mjesta za strijelku te istaknuo kako je nedaleko od Brijuna, u Valbandonu, žarište plavog raka. Pričao je o najnovijim istraživanjima u prehrani tih agresivnih vrsta te otkrio kako je ove godine u uvali Ribnjak po prvi puta ulovio plavi rak i na Brijunima. Za kraj, Iveša je istaknuo kako trenutno u Hrvatskoj nema načina i alata za komercijalni izlov ovih vrsta iako tržišta ima na što bi se zasigurno trebalo poraditi te umrežiti se sa stručnjacima iz susjedne Italije i Turske koji plavog raka i strijelku uspješno love i plasiraju na tržište. Ezio Pinzan iz Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodno gospodarstvo Istarske županije istaknuo je koliko je ribarstvo važna djelatnost u Istri te koliko obitelji zapravo živi od ribarstva. Dotaknuo se problematike eventualnog prelova komercijalnih vrsta te naglasio važnost manifestacija i edukacije kako bi se potaknulo na konzumiranje novih vrsta. Ponajviše je istaknuo želju i prenio glas ribara koji sami zagovaraju lovostaj, uspostavu zaštićenih područja i jače regulative u ribarstvu kako bi se riblji fond obnovio i kako bi ribe bilo sve više. Pinzan se dotaknuo ribolovnog alata i šteta koje strijelke rade u ribarstvu te potaknuo raspravu s panelisticom dr. sc. Danijelom Mioković, stručnom savjetnicom za ribarstvo u Ministarstvu poljoprivrede koja je prezentirala trenutnu regulativu ribarstva u Republici Hrvatskoj. Gđa. Mioković potaknuta pitanjima moderatorice objasnila je na koji način kada se po proglašenju neke vrste invazivnom kreće rasprava i zakonski okvir o novim alatima i količinama dopuštenim za izlov. Kazala je kako strijelka nije i neće biti na popisu zato što je to lokalna, a ne strana vrsta pa time ne može biti invazivna i kako je plavi rak u Hrvatskoj još premalo istražen. Pokazao se interes da se radi na novim ribolovnim alatima koji bi bili pogodni za tako agresivne vrste no trenutno ključni problem je financijske prirode - takav je ribolovni alat je prilično skup. Doktorica Mioković dotakla se i mogućih derogacija no istaknula problem nadzora i kontrole istih. Panel raspravu zaključila je Alena Sprčić, rukovoditeljica Odjela stručnih poslova zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja Nacionalnog parka Brijuni. Alena je istaknula važnost Brijuna koji prema posljednjem istraživanjima imaju 4 puta više ribe nego okolno područje. U akvatoriju je riba veća i nesmetano se razmnožava čime obogaćuje i okolno područje. Izazovi u rekreativnom ribolovu i krivolovu su veliki i nisu zanemarivi, time bi jedna od budućih mjera bila uspostava „buffer zone“ oko današnjih granica Nacionalnog parka – dodatni pojas zaštićenog mora u kojem bi regulirali ribolov na način da bi npr. tamo ograničili lov plivaricama, koje svijetlima u noći privlače ribu iz sada zaštićene zone te direktno utječu i na riblji fond unutar Parka.

Nakon znanstveno-stručnog dijela ostalo je prostora za gastro show gdje su gosti i uzvanici mogli uživati u jelima pripremljenim sa strijelkom i plavim rakom. Sigurni smo da su jela bila jako ukusna, što je bio i cilj, kako bi potaknuli sudionike da isto požele pripremiti i kod kuće. Zato su svi sudionici na poklon dobili kuharicu s jelima od strijelke koju je kuhar NP Brijuni, Damijan Bistričić osmislio u sklopu projekta MPA Engage.

Divni ambijent otoka Mali Brijun, uz more, masline i ambijentalna svijetla dugo će ostati jedan od najdražih znanstveno-stručnih skupova.

Snimke i prilog moći ćete uskoro pogledati na portalu Boje Zemlje koji je pripremljen od strane glavne urednice Kristine Macuka. Slike su već sada dostupne u prilogu i za njih je zaslužna fotografkinja Nataša Sundara.

Tekst: Andrea Blašković

Fotografije: Nataša Sundara