Aktivnosti parka

16.06.2024. 

SVJETSKI DAN MORSKIH KORNJAČA

Svjetski dan morskih kornjača, koji se obilježava 16. lipnja, ističe važnost očuvanja morskih kornjača i podizanja svijesti o prijetnjama koje ih ugrožavaju. Morske kornjače su ključne za održavanje ekosustava jer svojim djelovanjem utječu na mnoge druge vrste u svojim staništima. Njihov nestanak bi imao značajne negativne posljedice na ekosustave.

Ove godine, u skrivenim uvalama NP Brijuni, pronašli smo devet uginulih kornjača, što je najveći broj do sada. Te promjene moramo i dalje pomno pratiti i analizirati. Kako bismo identificirali najveće prijetnje kornjačama, uzorke šaljemo na detaljnu analizu. Ovaj porast uočavanja problema može biti rezultat intenzivnijeg terenskog rada i pažljivijeg praćenja te bilježenja onoga što opažamo, s čime ćemo svakako nastaviti i u budućnosti. Treba li nas ovakva situacija zabrinuti? Ne, ali svakako trebamo poduzeti korake kako bismo razumjeli uzroke i zaštitili ove ugrožene vrste.

Pripadajući redu Testudines, morske kornjače su se odvojile od ostalih članova prije otprilike 110 milijuna godina (Hirayama, 1998). One pokazuju izvanrednu sposobnost prilagodbe s kopnenog na morski okoliš. Ipak, za razmnožavanje još uvijek ovise o kopnu, jer ženke polažu jaja na pješčanim plažama.

Kao ključna vrsta, morske kornjače imaju nekoliko važnih uloga:

1. Kontrola populacija plijena: Morske kornjače kontroliraju brojnost meduza i drugih organizama kojima se hrane, sprječavajući njihovo prenamnoženje.
2. Održavanje zdravlja morskih travnjaka: Hranjenjem morskom travom, potiču njen rast i zdravlje. Zdravi morski travnjaci su važni za mnoge morske vrste i sprječavaju eroziju obala.
3. Raspršivanje hranjivih tvari: Tijekom migracija, morske kornjače raspršuju hranjive tvari kroz različite dijelove oceana, doprinoseći produktivnosti morskih ekosustava.

Morske kornjače suočene su s brojnim prijetnjama, uključujući gubitak staništa, zagađenje, klimatske promjene, prekomjerni ribolov, lov te stradavanje u ribarskim mrežama. Svjetski dan morskih kornjača poziva globalnu zajednicu na aktivno sudjelovanje u njihovoj zaštiti i očuvanju ekosustava o kojima ovise.

Životni ciklus morskih kornjača

A. Gniježđenje Ženka dolazi na pješčanu plažu i prednjim perajama kopa rupu za gnijezdo. Zatim stražnjim perajama iskopa manju rupu u koju polaže 50-200 jaja. Vrijeme inkubacije jaja varira između 45-70 dana, ovisno o vrsti.

B. Povratak u hranilišta Nakon polaganja jaja, kornjače migriraju u neritička područja gdje se hrane nekoliko mjeseci do nekoliko godina.

C. Izleganje mladunčadi Mladunčad probija ljusku jaja i masovno odlazi prema moru. Kako bi izbjegli grabežljivce, to se obično događa nakon zalaska sunca. U dodiru s vodom, mladunčad ulazi u fazu "plivačkog ludila" u kojoj neprekidno plivaju satima dok ne stignu u dublje vode. Tamo se skrivaju među vegetacijom dok ne porastu.

D. Razvojne migracije na neritička hranilišta Kada dovoljno narastu, jedinke odlaze u neritička staništa bogata hranom, gdje završavaju s rastom. Taj proces može trajati nekoliko godina ili desetljeća.

E. Migracija odraslih u područja razmnožavanja Nakon što steknu dovoljno resursa, odrasle jedinke migriraju u područja razmnožavanja kako bi se parile. Ženke se uglavnom vraćaju na obalu na kojoj su se i same izlegle.

F. Višestruko parenje Ženke se pare s više mužjaka kako bi oplodile sva jajašca. Tijekom ovog razdoblja, mužjaci postaju izuzetno agresivni.

G. Mužjaci se vraćaju na područja hranjenja Nakon što više ne mogu pronaći novu partnericu za parenje, mužjaci migriraju natrag u područja hranjenja, dok ženke ostaju kako bi položile jaja.

H. Ostanak na staništu Ženke ostaju u blizini mjesta gniježđenja oko 1-2 mjeseca, polažući jaja 2-7 puta, s razmakom od 10-15 dana između svakog polaganja.

Temperatura okoliša određuje spol morskih kornjača. Da bi se izlegle i ženke i mužjaci, temperatura mora biti između 28-30°C. Više temperature rezultiraju većim udjelom ženki, dok niže temperature rezultiraju većim udjelom mužjaka.

Ugroženost morskih kornjača

Morske kornjače suočavaju se s brojnim prijetnjama, osim prirodnih predatora i oluja, moraju se boriti i protiv opasnosti kojima im prijeti čovjek. Svi članovi sedam vrsta morskih kornjača nalaze se na Crvenom popisu ugroženih vrsta Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN 2019). Vrste koje se klasificiraju kao ranjive su: (Caretta caretta, Dermochelys coriacea i Lepidochelys olivacea), ugrožene (Chelonia mydas) i kritično ugrožene (Eretmochelys imbricata i Lepidochelys kempii). Glavni uzroci njihove ugroženosti su nezakonito hvatanje ženki na plažama za gniježđenje, krivolov jaja, slučajni ulov u ribarskim mrežama i onečišćenje (IUCN 2019). Za vrstu Natator depressus, nažalost, nema dovoljno podataka (IUCN 2019).

Prijetnje

U samo šest mjeseci, u skrovitim uvalama Nacionalnog parka Brijuni, pronađeno je sedam uginulih morskih kornjača. Najveće prijetnje za ove vrste na našem području uključuju brodske propelere, klimatske promjene koje utječu na temperaturu mora i dostupnost hrane, ribarske mreže te opći utjecaj ljudskih aktivnosti poput pretjeranog iskorištavanja, ilegalne trgovine, gubitka staništa, zagađenja i slučajnog ulova.

Svaka jedinka ove strogo zaštićene vrste izuzetno je važna za ekosustav. Jadransko more je ključno područje gdje morske kornjače dolaze na hranjenje. Nažalost, broj uginulih jedinki koje smo do sada pronašli ukazuje na ozbiljne prijetnje njihovom opstanku. Potrebno je zajedničkim naporima raditi na njihovoj zaštiti i očuvanju kako bismo osigurali njihovu budućnost.

Zanimljivosti o morskim kornjačama

• Zelene morske kornjače su biljojedi, a njihova prehrana daje njihovoj hrskavici i masti zelenkastu boju.
• Polaganje jaja: Ženka obično snese 100-125 jaja po gnijezdu i gnijezdi se više puta s razmakom od oko dva tjedna.
• Gniježđenje: Većina morskih kornjača gnijezdi se noću, osim Kempovih kornjača koje se gnijezde danju.
• Kožaste morske kornjače postoje više od 110 milijuna godina. Ove migratorne vrste mogu preplivati više od 10.000 milja godišnje.
• Mlade kornjače provode prvih 7 do 15 godina svog života plivajući u otvorenom oceanu.
• Oklopi : Morske kornjače se ne povlače u svoje oklope.
• Kontrola plijena: Kornjače pomažu kontrolirati svoj plijen. Na primjer, kožarice pomažu upravljati količinom meduza u oceanu, dok kljunaste kornjače jedu spužve koje se natječu s koraljima za prostor.
• Gniježđenje kornjača pomaže plažama: Hranjive tvari iz jaja i mladunaca koji ne prežive važan su izvor za obalnu vegetaciju.
• Izlegla mladunčad: Mladunci su važan izvor hrane za mnoge životinje. Pticama, ribama i sisavcima poput rakuna to je jedan od glavnih izvora hrane tijekom sezone gniježđenja.
• Zelene kornjače i morska trava: Zelene kornjače koje pasu morsku travu pomažu održavanju zdravih slojeva morske trave. Zdrava morska trava koristi mnogim vrstama i skladišti ugljik

Što možete učiniti da zaštitite stanište morskih kornjača?

• Smanjite otpad koji se može zapetljati ili koji morske kornjače mogu pojesti.
• Sudjelujte u čišćenju plaža i smanjite korištenje jednokratne plastike.
• Koristite višekratne boce za vodu i vrećice za kupovinu.
• Održavajte plaže za gniježđenje mračnima, smanjujući svjetlosno onečišćenje.
• Ne ometajte mjesta gniježđenja kornjača.

Zaštita morskih kornjača

Morske kornjače su strogo zaštićena vrsta koja već 150 milijuna godina nastanjuje naša mora. Njihovo stanje u Jadranskom moru pažljivo se prati. Od sedam vrsta morskih kornjača, u Sredozemnom moru nalazimo tri: glavatu želvu (Caretta caretta), zelenu želvu (Chelonia mydas) i vrlo rijetku sedmoprugu usminjaču (Dermochelys coriacea).

Svjetski dan morskih kornjača obilježavamo kako bismo podsjetili na važnost njihove zaštite. Unatoč naporima zajednice, još uvijek nalazimo veliki broj uginulih kornjača na našim obalama. Potrebno je nastaviti s naporima za njihovu zaštitu i očuvanje kako bismo osigurali njihov opstanak za buduće generacije.

Ove godine posebnu pažnju posvetili smo zaštiti glavate želve (Caretta caretta). U suradnji s Aquariumom Pula i Centrom za oporavak morskih kornjača (https://aquarium.hr/hr/centar-za-oporavak-morskih-kornjaca), sudjelujemo u rehabilitaciji morskih kornjača. Rehabilitacija se provodi u vanjskom bazenu dimenzija 14x10x3 metra. Do sada su se u našem bazenu uspješno oporavile Roza i Fortuna.

https://www.np-brijuni.hr/hr/a...

Što učiniti ako naiđete na ozlijeđenu morsku kornjaču?

Ako naiđete na ozlijeđenu morsku kornjaču, obratite se na sljedeće brojeve:

• Francisca Lopes: +385 99 527 3314
• Dorotea Ćosić: +385 99 499 9736
• Alena Sprčić: +385 99 303 5468

Tekst: Dora Klisović, Dorotea Ćosić, Francisca Lopes i Paula Markoč

Fotografije: Djelatnici NP Brijuni