Aktivnosti parka

Atmosfersko onečišćenje kao problem na lokalnoj, prekograničnoj i globalnoj skali daleko premašuje svaki drugi oblik zagađenja u okolišu. Brojna onečišćivala kao što su lebdeće čestice, postojane organske tvari, sumporni i dušični oksidi i metali kontinuirano se emitiraju i formiraju u atmosferi kao posljedica prirodnih i antropogenih aktivnosti, a koja se djelovanjem zračnih struja, mogu dulje ili kraće vrijeme zadržavati u atmosferi do konačnog taloženja na tlo. Time dolazi do ispiranja štetnih spojeva iz atmosfere u druge okolišne sustave. Taloženje onečišćujućih tvari u okolišu utječe na procese izmjene tvari, zakiseljavanja (acidifikacije) ekosustava kao i prevelikog donosa hranjivih te toksičnih tvari koje mogu doprinositi osiromašenju tla, slabljenju korijena biljaka i općenito njihovoj otpornosti na atmosferske utjecaje, obranu od nametnika i/ili stres od većih klimatskih varijacija. Također, poznato je da je atmosfersko onečišćenje jedan od uzroka ugroze bioraznolikosti mnogih područja, posebice onih pod posebnim sustavom zaštite.

Ukoliko dobro ne poznajemo opasnosti koje prijete području koje štitimo, teško je ispravno djelovati u smjeru njegove zaštite i očuvanja. Svrha atmosferskih istraživanja u okviru praćenja stanja osjetljivih ekosustava je stoga osigurati neophodne informacije o prirodnim i antropogenim stresnim uvjetima kojima je promatrani ekosustav izložen radi razumijevanja procesa u atmosferi, povezivanja relevantnih činjenica te organizaciji i provođenju učinkovitog nadzora.

Prva mjerenja ove vrste na području Nacionalnog Parka Brijuni provedena su tijekom 2021. godine s ciljem uvida u kvalitetu zraka te količine i sastav onečišćujućih tvari koje dospijevaju na ovo zaštićeno područje taloženjem iz atmosfere kao podloge za uspostavu njegova sustavnog nadzora i pravovremene zaštitite. Grupa s Instituta Ruđer Bošković pod vodstvom dr. sc. Sanje Frka Milosavljević, provela je ispitivanje količine tvari koje dospijevaju taloženjem na ovo područje u dvije kontrastne sezone (ljeto i zima), a koje se zasnivalo na sveobuhvatnom praćenju meteoroloških parametara, proračunima kretanja zračnih masa, praćenju kemijskog sastava (organske tvari i glavnih iona) lebdećih čestica u zraku, oborine i ukupnog taloženja za ispitivano razdoblje.

Ovakvi projekti imaju veliku važnost i za istraživanja atmosferske kemije na području HR. Obzirom na aktualne svjetske trendove u istraživanjima globalnih klimatskih promjena, jasna prepoznatljivost i vidljivost atmosferskih istraživanja u RH, a koja uključuju ne samo urbana već i zaštićena područja na pozadinskim lokacijama, strateški je iznimno važna. Iz ovog projekta u izradi je nekoliko znanstvenih članaka te 3 diplomska rada. Prvi diplomski rad diplomandice Valentine Poplašen nedavno je i obranjen na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, Kemijski odsjek, Zagreb. Prvi rezultati nedavno su i prezentirani na respektabilnoj međunarodnoj konferenciji iCACGP/IGAC joint International Atmospheric Chemistry Conference (10-15.09.2022.), Manchester, Velika Britanija gdje je dr. sc. Ana Cvitešić Kušan imala postersko izlaganje pod naslovom: „Variability of aerosol sources and atmospheric deposition processes to the area of Brijuni National Park, Croatia“.

Atmosferska istraživanja na području NP Brijuni se nastavljaju kako bi na vrijeme uočili eventualne negativne promjene te osigurali pravovremenu zaštitu.

Autor teksta: Dr. sc. Sanja Frka Milosavljevic
Autor fotografija: Dr. sc. Sanja Frka Milosavljevic