Na Velikom Brijunu u srijedu 21. listopada održana je berba stare masline u kojoj su sudjelovali djelatnici Službe stručnih poslova NP Brijuni i ravnatelj Marno Milotić. Stara maslina obrana je na tradicionalan način; ručno, bez uporabe strojeva, kako se grane i plodovi ne bi oštetili.
“Stara maslina” (Olea europaea) na Velikom Brijunu spada među najstarija stabla masline na Sredozemlju, starosti od oko 1.600 godina. Maslina je izrazito izdržljiva vrsta koja, zahvaljujući izvanrednoj sposobnosti obnavljanja grana i korijenja, može doživjeti starost i preko 2.000 godina. O izvornom porijeklu masline još se raspravlja. Naime, arheološki nalazi upućuju na dva izvorna područja; Kretu i Siriju, gdje se maslina uzgajala još prije 5.000 godina. Poslije su je Feničani, Grci i napose Rimljani proširili čitavim Sredozemljem.
Maslina je vazdazeleno stablo, s duguljastim, kožastim listovima s gornje strane tamnozelenim, s donje srebrno bijelim, razgranate krošnje, te nepravilnim, kvrgavim deblom sivkaste kore. Među najvažnijim je sastavnicama sredozemnoga kultiviranog krajolika.
U antičko doba istarsko maslinovo ulje bilo je vrlo cijenjeno te se izvozilo diljem Rimskoga Carstva. O uzgoju maslina u antici na Brijunima svjedoče gospodarska postrojenja čiji se ostaci i danas mogu vidjeti u sklopu rimskih vila u uvali Verige i uvali Dobrika te na brdu Kolci. Smatra se da je na Brijunima u rimsko vrijeme bilo oko 70 tisuća stabala maslina, s obzirom na količinu dolia (posuda za skladištenje maslinovog ulja) pronađenih na otočju. Danas na Brijunima ima oko 800 stabala maslina koja su djelomično ostaci maslinika uzgajanih na otoku od antičkih vremena, a dijelom novo posađena stabla. Izuzetno su vrijedan element šumskih ekosustava na području Nacionalnog parka.
Nedaleko brijunske „stare masline“ prije desetak godina zasađen je maslinik u kojem je stvorena genetska baza svih stabala, odnosno sorti maslina na otoku, s desetak kultivara maslina koje se pojavljuju na brijunskom arhipelagu.
Berba brijunskih maslina svake godine tradicionalno se provodi s ciljem edukacije posjetitelja i očuvanja tradicijske baštine.