Aktivnosti parka

Morski vranac (Phalacrocorax aristotelis desmarestii) je ptica koja je čitav život vezana uz more i obalu. Gnijezdi se na liticama, u škrapama ili gustom grmlju uz obalu. Mlade ptice su u početku života ovisne o roditeljskoj skrbi pa se u to vrijeme zadržavaju u blizini gnijezda. Za gnijezda radije biraju osamljena mjesta, daleko od čovjeka.

U Nacionalnom parku Brijuni morski vranac je česta ptica, prisutna tijekom čitave godine. Otočići brijunskog arhipelaga na koje posjetiteljima nije dozvoljen pristup, idealna su mjesta za podizanje gnijezda i mladih.

Istraživanja i praćenja stanja morskog vranca na Brijunima provode se dulji niz godina, a u ljeto 2020. stručna i nadzorna služba NP Brijuni priključile su se inicijativi Zavoda za ornitologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i prvom koordiniranom prebrojavanju morskih vranaca u Hrvatskoj, Sloveniji i Italiji. Akcija je pokrenuta zbog uočenog pada brojnosti u sjevernoj Italiji, gdje ova ptica obično boravi tijekom ljeta. Naime, monitoring prstenovanih vranaca iz Hrvatske, posebno sjevernog Jadrana, pokazao je da mnoge jedinke tijekom ljeta borave na obalama Tršćanskog zaljeva i laguna Venecije, odakle se u studenom vraćaju na svoje kolonije u Hrvatskoj. Prikupljajući podatke o prisutnosti morskih vranaca tijekom ljeta saznat ćemo i koji udio naše populacije ne seli nego ostaje u svojim kolonijama.

Prebrojavalo se između 15. i 22. srpnja na raznim lokacijama diljem Jadrana, u približno isto vrijeme. Kako bi dobiveni podaci bili što točniji, prebrojavalo se u sumrak, kad se vranci odmaraju na obali. Cilj je bio prebrojati sve ptice - posebno mlade, a posebno odrasle jedinke. Mlade jedinke su smeđe boje s bijelim trbuhom. Odrasle ptice su potpuno crne.

Budući da smo očekivali velik broj ptica, a istovremeno htjeli umanjiti potencijalnu pogrešku u brojanju dolaskom mraka i slabije vidljivosti, brijunska ekipa se podijelila u dva tima, istovremeno obilazeći obale svakog otoka i otočića. Zabilježene su i GPS koordinate lokacija na kojima su vranci viđeni. Čak i podijeljeni u dva tima, jedva smo uspjeli obići sve otočiće i prebrojati sve ptice prije mraka. U hrvatskom dijelu Jadrana je ovom inicijativom ukupno prebrojano 954 ptice, a čak više od jedne trećine tog broja odnosi se na brijunski arhipelag – ukupno 371 jedinka!

Kao što je i očekivano, u hrvatskom Jadranu je više ptica zabilježeno na sjevernom Jadranu, dok su na južnom znatno manje brojni. Usporedbom prikupljenih podataka s onima iz Slovenije i Italije utvrdit će se koji udio ptica ostaje u Hrvatskoj, a koji ga ljeti napušta, a podaci će dugoročno moći poslužiti i za praćenje trendova populacije.

U Republici Hrvatskoj morski vranac je strogo zaštićena vrsta, a njegova sredozemna podvrsta (Phalacrocorax aristotelis desmarestii) ugrožena je na europskoj razini. Ujedno je i NATURA 2000 vrsta. Ugrožavaju je uznemiravanje od strane čovjeka, onečišćenje, nedostatak hrane uzrokovan prelovom ribe i stradavanje u ribarskim alatima. Nedostatak pogodnih staništa za gniježđenje također utječe na smanjenje njihovog broja. Budući da je vršni predator u hranidbenom lancu ima važnu ulogu u regulaciji populacija morskih organizama.

Tekst: Alena Sprčić, NP Brijuni

Fotografije: Andrea Blašković, NP Brijuni