Aktivnosti parka

Cvijet (latinski flos)

Cvijet je specifična reproduktivna struktura u biljaka. On je vršni dio izdanka koji nosi muške i ženske spolne organe te izmijenjene listove za zaštitu spolnih organa i ploda, kao i za privlačenje oprašivača. Obično, dvospolni cvijet ima sterilne lapove i latice te plodne dijelove kao što su prašnici i tučak. Svi ovi dijelovi nalaze se na istom izdanku, koji je definiran pricvjetnim listom (braktejom). Sterilni dijelovi cvijeta zajedno čine ocvijeće (perianthium). Cvjetište je kratka os cvijeta na koju su prirasli svi ostali dijelovi. Uloga cvijeta je stvaranje muških i ženskih spolnih stanica, oplodnja i stvaranje sjemena.

Pravi cvijet karakterizira spolni dimorfizam, što znači da ima različite muške i ženske dijelove. Tipičan cvijet kritosjemenjača je dvospolan (hermafroditski), što znači da sadrži i prašnike (muške organe) i plodne listove (tučak, ženski organ). Rjeđe su jednospolni cvjetovi, koji mogu biti muški ili ženski. Biljke s jednospolnim cvjetovima mogu biti jednodomne (monecične), gdje se na istoj biljci nalaze i muški i ženski cvjetovi (npr. kukuruz, bukva, hrast), ili dvodomne (diecične), gdje jedna biljka ima samo muške, a druga samo ženske cvjetove (npr. vrba, topola, golesak).

Većina kritosjemenjača ima cvjetove čiji su dijelovi poredani u krugovima ili ciklusima (pršljenima). Takvi cvjetovi obično imaju četiri ili pet ciklusa (tetraciklični ili pentaciklični). Rjeđi su cvjetovi s dijelovima smještenima spiralno (npr. magnolija) ili hemiciklični, gdje su neki dijelovi poredani u pršljenima, a neki spiralno.

Cvjetovi golosjemenjača razlikuju se od cvjetova kritosjemenjača nizom obilježja koja pokazuju evolucijski starija svojstva:

Cvjetovi golosjemenjača

• Sjemenke bez ploda: Sjemenke nisu zatvorene u plod, već su izložene na ljuskama češera.
• Cvjetovi bez ocvijeća: Nemaju pravi cvijet s laticama i lapovima, već jednostavne reproduktivne strukture.
• Jednostavnija oplodnja: Oprašivanje se uglavnom vrši putem vjetra.
• Primjeri: Borovi, smreke, čempresi.

Cvjetovi kritosjemenjača

• Sjemenke unutar ploda: Sjemenke su zatvorene u plod, što omogućava dodatnu zaštitu i bolji način rasprostranjivanja.
• Cvjetovi s ocvijećem: Imaju dobro razvijene cvjetove s laticama i lapovima, koji privlače oprašivače.
• Složenija oplodnja: Oprašivanje se najčešće vrši putem insekata, ali može i putem vjetra, vode ili drugih životinja.
• Primjeri: Jabuka, ruža, hrast.

Razlike u strukturi i načinu razmnožavanja između golosjemenjača i kritosjemenjača odražavaju njihovu prilagodbu različitim ekološkim uvjetima i načinima oprašivanja.

Oprašivanje

Oko 85 % biljaka na našoj planeti ovisi o oprašivanju životinjama. Oprašivanje je ključno za razvoj ploda i sjemenke, omogućuje izmjenu genetskog materijala biljaka, a time i genetsku varijabilnost i sposobnost prilagodbe. Sposobnost prilagodbe znači i sposobnost dugoročnog opstanka vrsta. Oprašivanje životinjama odnosno prijenos peludi od jednog cvijeta do drugog je proces o kojemu globalno ovisi oko 90% biljaka cvjetnjača i 75% poljoprivrednih usjeva.

Oprašivači

Oprašivači su raznolika skupina životinja u koju uz kukce spadaju i šišmiši, glodavci, oposumi, lemuri, gušteri, ptice i morski beskralježnjaci. Globalno najvažniji oprašivači su kukci. U našem podneblju dvije skupine smatramo najvažnijima: to su pčele (skupina Anthophila) i muhe lebdjelice (porodica Syrphidae). I druge skupine doprinose oprašivanju, posebno leptiri, kornjaši i ostale muhe. Globalno najvažniji oprašivači su kukci. U našem podneblju imamo istaknute dvije skupine: to su pčele (skupina Anthophila) i muhe lebdjelice (porodica Syrphidae). Uz navedene i druge skupine doprinose oprašivanju, posebno leptiri, kornjaši i ostale muhe (ne samo muhe lebdjelice) te mravi i šišmiši. Ukupan broj vrsta kukaca na svijetu za koje se procjenjuje da sudjeluju u oprašivanju je 22 tisuće. Ova raznolikost vrsta divljih oprašivača znači i ekološku raznovrsnost: oni su različitih veličina, oblika tijela, različito su dlakavi, aktivni su u drugo doba dana (danji i noćni oprašivači) ili godine (proljetne i jesenske vrste). Ta ekološka raznolikost je neophodna za oprašivanje jednako tako raznolikih biljnih zajednica. Oprašivanje je ključan proces za razvoj sjemenke i ploda biljke, kao i za razmjenu genetskog materijala. Različiti genetski materijal populacija određuje njihovu sposobnost prilagodbe na promjene u okolišu.

Oprašivačima se zadnjih godina pridaje više pažnje zbog znanstvenih činjenica o padu njihovih populacija. Ugroženost oprašivača ne znači samo opasnost od izumiranja nekih vrsta kukaca već ta ugroženost ima i utjecaj na sigurnost proizvodnje hrane. Jedna od glavnih prijetnji za oprašivače su klimatske promjene, koje uz gubitak staništa, pesticide, patogene i invazivne strane vrste vrše direktni i indirektni pritisak na populacije oprašivača.

Biljke hraniteljice u Nacionalnom parku Brijuni

Zbog nestanka staništa i klimatskih promjena, oprašivači su jedna od najugroženijih skupina na Zemlji. Kako bi opstali važna dostupnost cvijeća kroz čitavu sezonu. Odabirom biljaka možete pomoći oprašivačima da se nose s povišenim temperaturama i klimatskim promjenama. Važno je sadit zavičajne biljke i raznolike imajući na umu razliku u bojama i oblicima, razliku u količini i slatkoći nektara, proteinskom sastavu peludi, mirisu te razdoblju i duljini cvatnje.

Pročitajte o oprašivačima na Brijunima: https://www.np-brijuni.hr/hr/a...

Autor: Dora Klisović, Andrea Blašković

Izvor: 

1. cvijet.Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 18.6.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/cvijet>.

2. https://crobuzz.mingor.hr/

3. Istraživanje i vrednovanje faune danjih i noćnih leptira (Lepidoptera) na odabranim područjima NP Brijuni. Udruga Hyla, Zagreb, str. 32.

4. https://glasprirode.hr/poslusa...

5. Vrtovi koji zuje - https://crobuzz.mingor.hr/vrto...

6. cvijet. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 11.6.2024. .

Fotografije: Toni Koren, Alena Sprčić, Andrea Blašković