Aktivnosti parka

Morske cvjetnice su biljke koje su se u potpunosti prilagodile morskom okolišu prije otprilike 120 miljuna godina. Evolucijom su razvile jedinstvene ekološke, fiziološke i morfološke prilagodbe na prilično izazovne životne uvjete - potopljene pod morem. Poput pravih kopnenih biljaka, imaju razvijen korijen, list i cvijet a ispod površine mora normalno se razvijaju i razmnožavaju, obogaćuju more kisikom, pohranjuju ugljik i cvjetaju. Ovise o sunčevoj svjetlosti što limitira njihovo područje rasprostranjenja i salinitetu. Najrasprostranjenija morska cvjetnica u Jadranskom moru je posidonija (Posidonia oceanica), endem Sredozemnog mora što znači da živi samo na tom području. Livade posidonije su prostrane i guste, listovi mogu doseći visinu do 1 metra, a njihova prisutnost je neizmjerno važna za morski ekosustav jer pružaju mrijestilište, hranilište, rastilište, sklonište za mnoge morske organizame što ih čini pravom riznicom bioraznolikosti.

Iako je ova vrsta zaštićena zakonom u većini Sredozemnih zemalja, zabilježeno je da se površine livada značajno smanjuju. Najveću ugrozu čini veliki pritisak ljudskih aktivnosti, sidrenje plovila, invazivne vrste, ispusti otpadnih voda, nasipavanje u more i neki ribolovni alati.

Livade posidonije osjetljive su zbog svog sporog rasta i spore stope obnavljanja. Oporavak ove vrste obično se smatra nepovratnim u ljudskoj vremenskoj skali budući da u 10 godina naraste tek otprilike 10ak cm. Potpuni nestanak posidonije predstavljao bi najveći gubitak kako biološke i ekološke, tako i ekonomske vrijednosti obalnih ekosustava.

Rijetka naselja posidonije na sjevernom Jadranu

Sjeverni Jadran je plitki dio Jadrana, s dubinama rijetko većim od 50 m, sa vrlo specifičnim biološkim i ekološkim značajkama. Naime, na sezonske promjene fizikalnih, kemijskih i bioloških svojstava u sjevernom Jadrana uvelike utječe dotok rijeke Po, koji donosi znatnu količinu hranjivih tvari. Posljedica toga je da je ovo područje produktivnije a samim time i bistrina vode je znatno manja. Morske cvjetnice ovise o sunčevoj svjetlosti te bistrom moru kako bi se uspješno razvijale i gradile svoje prostrane livade. Zbog navedenih izazova u okolišu, sjeverni Jadran nije idealno područje za razvoj livada posidonije. Međutim, duž obale zapadne Istre ipak su se razvile u malom broju. Ta su područja svakako vrijedna očuvanja i istraživanja.

Jednim od najsjevernijih zabilježenih lokaliteta ove vrste na hrvatskom Jadranu je brijunski arhipelag, gdje nalazimo nekoliko manjih livada. Zbog visokog stupnja zaštite u parku, ljudski utjecaj sveden je na minimum, pa bi se moglo reći da livade na Brijunima profitiraju na ovom području.

Preliminarni rezultati istraživanja morske cvjetnice Posidonia oceanica koje su proveli djelatnici s Instituta Ruđer Bošković u Rovinju u prosincu 2020. godine pokazali su dobru očuvanost livada na dvjema lokacijama na Brijunima. U usporedbi sa rezultatima istraživanja 2018. godine, gustoća livada je podjednaka ili čak i veća na dvjema lokacijama na Brijunima – u uvali Javorika i plićini Pojer. Što ukazuje na to da su livade u dobrom stanju i da je zaštita u parku učinkovita.

No, ono na što ne možemo utjecati jesu klimatske promjene. Povišenje temperature mora, jake oluje i naleti vjetra, eutrofikacija i širenje invazivnih vrsta čine najveću prijetnju livadama posidonije na Brijunima. Istraživanja ćemo provoditi i dalje te pratiti stanje livada kako bi na vrijeme uočili promjene.

Tekst: Lena Kukoleča, NP Brijuni

Fotografije: Ljiljana Iveša