Aktivnosti parka

Ljubavne strelice

Kod puževa (ne svih) postoji nešto što je nama ljudima posve strano, možda čak i teško shvatljivo - oni su hermafroditi, što znači da su dvospolci. Nama ljudima je poznato da je netko žensko, a netko muško, dok je kod njih sasvim normalno da mijenjaju svoje uloge tj. spolove. Postoji nešto što zovemo "ljubavne strelice" i upravo one su glavne i odgovorne u ovoj ljubavnoj prići. Nisu to baš Kupidove strelice, iako imaju sličnu ulogu. To su zašiljene strukture građene od vapnenca i veličine su dva do tri centimetra. Kada se dva puža zaljube tada kreću izazovi jer se baš tada moraju dogovoriti koji će od njih biti muško, a koji žensko. Cijela ta njihova ljubavna igra zapravo je natjecateljskog karaktera jer onaj koji prvi ispali strelicu postaje muško u tom ciklusu parenja. Trik je u tome da ubod strelice izaziva mišićne kontrakcije i živčane podražaje koji dovode do toga da ženski puž postane spreman za primanje spermija od partnera. U sljedećem ciklusu parenja mijenjaju uloge te onaj koji je bio žensko postane muško i obrnuto. Moramo priznati da zaista imaju zanimljiv ljubavni život i da im ako ništa drugo, nipošto nije dosadno. U prirodi nalazimo na razne ljubavne priče, a ako nas pitate, ova je jedna od zanimljivijih.

PUŽ (Helix sp.)

Puževi su najbrojniji i najrašireniji razred mekušaca (Mollusca). Tijelo puža sastoji se od glave, stopala i plašta, mekano je i bez unutrašnjega potpornja, dok je izvana zaštićeno spiralno zavijenom kućicom koja je u mnogih puževa različito obojena i prošarana.

Na vrhu glave nalaze se usta i jedan ili dva para ticala. Prednji, kraći par služi za opip i njuh, dok su na drugome paru ticala smještene oči u obliku mjehurića. Kreću se mišićavim stopalom, a sluz koju ispuštaju služi im za puzanje, zaštitu od isušivanja i pronalaženje partnera. Imaju jednostavna pluća i "dišu plaštom", čija vanjska površina izlučuje ljušturu ili kućicu.

Hrane se uglavnom voćem i povrćem, a hranu usitnjavaju trenicom ili radulom - nazubljenim jezikom s tvrdim rožnatim zubićima. Kako bi nadoknadili zalihe kalcija i drugih mineralnih soli te održali tvrdoću kućice, puževi se hrane i materijalom poput kamenčića i zemlje.

Autor teksta: Martina Benazić i NP Brijuni

Autor Fotografija: Goran Šafarek, https://blogs.biomedcentral.co..., https://en.wikipedia.org/wiki/...