Aktivnosti parka

Godine 2003. na zasjedanju Glavne skupštine Ujedinjenih Naroda donesena je odluka da se dan 11. prosinaca proglasi Međunarodnim danom planina kako bi se na svim razinama potaknulo organiziranje događanja koji bi istaknuli važnost održivog razvoja planinskih prostora. Iako zauzimaju samo 27 % prostora na našem planetu, planine su vrlo važne jer su one dom više od 85 % svjetskih vrsta vodozemaca, ptica i sisavaca od kojih su mnoge endemične i karakteristične samo za planinu na kojoj obitavaju. Osim toga, planine služe kao svjetski „vodeni tornjevi“ budući da opskrbljuju otprilike pola svjetske populacije s pitkom vodom.

Jasne definicije što su to planine nema, te se u svijetu pojam „planina“ koristi u raznim slučajevima. Generalno, može se reći kako one predstavljaju kontinentalnu masu koja se jasno izdiže u odnosu na okružujući reljef, visine iznad 300 metara nad morem. Planine možemo dijeliti na stare planine, nekada zvane i staro gorje koje su zbog dugotrajne erozije, trošenja i ostalih geoloških procesa niže u odnosu na mlade, ulančane planine. Dakako, najviša planina na svijetu jest Himalaja s 14 vrhova preko 8000 metara od kojih se ističu Mount Everest (na nepalskom Sagarmāthā, na tibetanskom Chomolungma) nazvan prema britanskom istraživaču sir. George Everestu, ujedno i najviši vrh na svijetu s 8848 metara. Osim Himalaje, mogu se izdvojiti još neke vrlo visoke planine poput planinskog lanca Karakorum s vrhom K2, drugim najvišim vrhom svijeta (8611 metar), ali isto tako i jednim od najopasnijih i najzahtjevnijih vrhova za alpiniste, Južnoameričke Ande sa 6961 metar visokim vrhom Aconcagua, najvišim izvan Azijskog kontinenta, te planina Kilimanjaro, s 5895 metara najviša planina u Africi koja je ustvari uspavani vulkan koji se u budućnosti može ponovno aktivirati. Unutar granica Lijepe naše izdvaja se planina Dinara, odnedavno proglašena Parkom prirode, s 1831 visokim vrhom Sinjal, najvišim u Hrvatskoj, planina Biokovo s vrhom Sv. Jure (1762 metra) i svakako Velebit s 1757 metara visokim Vaganskim Vrhom.

Planine nastaju vrlo složenim i dugotrajnim geološkim procesom koji može uključivati i pomicanje Zemljine kore, a naziva se orogeneza. Izdizanje može nastati djelovanjem niza velikih rasjeda, boranjem, vulkanskom aktivnošću ili pak uzdizanjem magmatskih intruzija iz unutrašnjosti Zemlje. Često planine nastaju na konvergentnim granicama tektonskih ploča kada dolazi do sudara dviju ploča i tada ona gušća ploča podilazi (subducira) ispod one lakše i tako stvara zadebljanje kore, vrlo snažno blokovsko rasjedanje, boranje i izdizanje mase. Upravo tako su nastale i neke od najviših planina na svijetu, primjerice, Himalaje su nastale sudaranjem Indijskog potkontinenta (Indijske ploče) s Euroazijskom pločom, Ande su se formirale subduciranjem Nazca ploče i Južnoameričke tektonske ploče, Alpe međudjelovanjem Afričke i Euroazijske ploče i tako dalje. Sličnim procesom izdignuti su i današnji Dinaridi na prostoru Hrvatske, tijekom Alpske orogeneze u geološkom periodu paleogena prije otprilike 35 milijuna godina. Tada je došlo do kolizije tadašnjeg Euroazijskog kontinenta i Jadranske karbonatne platforme čije su se stijene izdignule i čine današnje Dinaride. Upravo zbog toga, današnje Dinaride grade najviše karbonatne, sedimentne stijene – vapnenci i dolomiti koji su vrlo povoljni (naročito vapnenci) za nastajanje unutrašnjih speleoloških objekata kao što su špilje ili jame.

Danas u planinama živi oko 15 % svjetskog stanovništva, nerijetko u vrlo nepovoljnim uvjetima. Također, planinski prostori su u velikoj mjeri pogođeni recentnim klimatskim promjenama budući da se podizanjem temperature tope snježni pokrovi i veliki broj ledenjaka čim se narušava količina pitke vode. Isto tako, krčenjem šuma radi poljoprivrede ili urbanizacije, smanjuju se prirodna staništa i otežava život u planinskim prostorima, kako biljnoj i životinjskoj tako i ljudskoj populaciji. Zbog svega nabrojanog, prema Međuvladinom panelu za klimatske promjene, do 84 % endemskih planinskih vrsta je u opasnosti od izumiranja, dok se predviđa da će populacije niza drugih planinskih biljnih i životinjskih vrsta biti suočene s istim problemom.

Slogan ovogodišnjeg Svjetskog dana planina jest: „Restoring mountain ecosystems“ ili obnavljanje planinskih ekosustava čime se planine žele u potpunosti uključiti u UN-ovu inicijativu „Desetljeće obnove ekosustava“ (2021.-2030.) u organizaciji UN-ovog Programa za okoliš i UN-ove organizacije za hranu i poljoprivredu. Inicijativa je prilika za okupljanje političke podrške, znanstvenih istraživanja i financijskih resursa kako bi se značajno povećala obnova i spriječila daljnja degradacija planinskih ekosustava. Opća skupština UN-a također je nedavno proglasila period između 2023. – 2027. "Pet godina akcije za razvoj planinskih regija" u svojoj trogodišnjoj rezoluciji o održivom razvoju planina. Cilj je privući bespovratnu pomoć i ulaganja za planine, razviti "zelene" ekonomije i tehnologije, stvoriti mehanizme za jačanje suradnje među planinskim zemljama te razviti znanost i obrazovanje u području održivog razvoja planina.

Međunarodni dan planina 2023. prilika je za povećanje svijesti o važnosti planinskih ekosustava i pozivanje na rješenja temeljena na prirodi, najbolje prakse i ulaganja koja grade otpornost, smanjuju ranjivost i povećavaju sposobnost planina da se prilagode svakodnevnim prijetnjama i ekstremnim klimatskim događajima.

Autor teksta: Damir Pocrnić