Aktivnosti parka

Održavanje šumskih površina

Nacionalni park Brijuni specifičan je nacionalni park, nastao sinergijom djelovanja čovjeka i prirode. Prepoznatljiv krajobraz oblikovan je kroz dugi niz godina, od dolaska na otok austrijskog vizionara Paula Kupelwiesera preko proglašenja nacionalnog parka 1983. pa sve do danas. Odmah nakon što je kupio otok, 1893., Kupelwieser je započeo pošumljavanje i krajobrazno uređenje Velikog Brijuna. Po cijelom otoku sadile su se autohtone, domaće, ali i mnoge egzotične alohtone, strane, vrste. Danas su neka od tih stabala pri kraju životnoga vijeka, toliko su izrasla da izazivaju divljenje i zabrinutost u isto vrijeme.

U nacionalnim parkovima zabranjena je sječa prirodnih šuma, osim u iznimnim slučajevima kao što su situacije kada pojedino stablo ugrožava objekte, infrastrukturu, prometnice ili posjetitelje. Za svaku intervenciju potrebno je zatražiti dozvolu Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja te nadležnog Konzervatorskog odjela. Nakon uklanjanja pojedinog stabla ono se najčešće nadomješta novom, mladom, zdravom sadnicom iste vrste, ako je riječ o autohtonoj vrsti, ako se radi o alohtonoj vrsti, onda se pokuša nadomjestiti domaćom, zavičajnom vrstom. Rijetko se rade zahvati u prirodnim šumama, najčešće je riječ o zasađenim stablima na parkovnim, ljudskom rukom uređenim površinama (aleje, šetnice, perivoji i slično). Prilikom sječe i sadnje treba paziti da se ne naruši krajobraz i parkovna arhitektura koji su stvarani još od kraja 19.st. i predstavljaju posebnu vrijednost na Brijunima.

Suha stabla ne predstavljaju problem u šumi. Čak i kad se sruše takva se stabla ne diraju već su prepuštena prirodnim procesima. U njima pronalaze utočište ptice, šišmiši i druge životinje, izvor su hrane i bioraznolikosti. No, ako su takva stabla blizu staze, ceste ili nekog objekta, arheoloških nalazišta ili znamenitosti, predstavljaju opasnost u slučaju da dođe do pada granja ili rušenja u nekontroliranim uvjetima. Posebnu se pažnju posvećuje i praćenju zdravstvenog stanja šume. Postoji li prekomjerna najezda potkornjaka, nekontrolirano širenje neke bolesti i slično. Ukoliko bi se detektirala takva pojava, stručnjaci bi odredili mjere za očuvanje šuma. Jedno bolesno stablo nije problem, bolesna stoljetna šuma i posljedično tome njezin trajni gubitak, svakako je.

Na Brijunima, kao dio Službe stručnih poslova zaštite, održavanja, očuvanja i korištenja Nacionalnog parka, 25 djelatnika/ca zaposlenih u Pododsjeku za zaštitu biljnih vrsta svakodnevno brine o zdravlju i sigurnosti naših šuma i parkova. Uzgajaju mlade sadnice, uređuju parkovne površine, brinu se da staze i ceste budu uredne i sigurne, gdje je potrebno grabljaju i obavljaju košnju, nadomješćuju srušena stabla i brinu se da Brijunski krajobrazi budu i dalje prepoznatljivi, očuvani i sigurni.

Tekst: Sandro Dujmović, Andrea Blašković

Slike: Andrea Blašković