Aktivnosti parka

Paunova pera pripadaju prirodi

Paunovi ( lat. Pavo) predstavljaju jedan od najprepoznatljivijih rodova ptica koji već duži niz godina nastanjuje područje Velog Brijuna. Izvorno potječu s prostora jugoistočne Azije i Indijskog potkontinenta i vrlo su bliski srodnici fazana. Danas možemo razlikovati dvije vrste: poznatiji indijski paun (lat. (Pavo cristatus) koji autohtono nastanjuje istoimenu državu te otok Šri Lanku te zeleni paun (Pavo muticus) koji je vitkije građe i zelene boje perja, a nastanjuje područja Bangladeša, Mianmara, Vijetnama, Laosa, Tajlanda i Indonezije. U Indiji, paunovi su nacionalna ptica, simbol bogatstva i moći.

Mužjaci su daleko poznati po svojim raskošnim repovima, koji se sastoje od dugih, šarenih perja s okruglim šarama koje se mogu proširiti u veličanstvenu lepezu tokom udvaranja i privlačenja pažnje ženki. Šire perje i tresu ga kako bi stvorili vizualni efekt i zvučne vibracije. Ovo perje se obično odbacuje jednom godišnje nakon sezone parenja te im tijekom zime i proljeća ono ponovno izrasta kako bi bilo spremno za sljedeću sezonu. Mladi mužjaci ne razvijaju svoje potpune repove do treće godine života. Ženke su puno manje upadljive, uglavnom sa smeđim i sivim perjem. U divljini mogu doživjeti do 20 godina, a u zarobljeništvu i duže. Po ishrani su svejedi te se mogu hraniti raznim sjemenjem, biljem, ali i kukcima pa čak i malim reptilima. Prema programu zaštite divljači paunovi ne pripadaju u zaštićene vrste. Vrlo su prilagodljivi i ljudi ih često uzgajaju i nastanjuju van njihovog prirodnog areala.

Tako su i u Nacionalnom parku Brijuni prije mnogo godina paunovi uneseni kao egzotične životinje, a svojim raskošnim bojama repnih perja i simpatičnom pojavom i dan danas privlače pažnju posjetitelja kao i djelatnika parka.

Kako se paunovi slobodno kreću po Velom Brijunu tako i odbacuju svoje perje svugdje i posjetitelji ih, zbog svoje ljepote i radi ukrasa uzimaju po povratku sa sobom na brod kao suvenir. Međutim, ovim putem želimo podsjetiti da je uzimanje i iznošenje paunovog pera iz Nacionalnog parka Brijuni zabranjeno prema Zakonu o zaštiti prirode Republike Hrvatske (NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19, 155/23) i Pravilniku o unutarnjem redu Nacionalnog parka Brijuni.

U Zakonu o zaštiti prirode prema Članku 139. u zaštićenim područjima osobito je zabranjeno uzimati iz prirode, hvatati i uznemiravati divlje vrste koje nisu strogo zaštićene u strogom rezervatu, posebnom rezervatu i nacionalnom parku. U Članku 19. Pravilnika o unutarnjem redu Nacionalnog parka Brijuni stoji da je na području Nacionalnog parka zabranjeno sakupljanje bilo kojeg dijela žive i nežive prirode (gljive, šparoge, samoniklo bilje, parije, oblutke, fragmente keramike, dijelove mozaika, ljušture školjkaša itd.).

Paunova perja predstavljaju jedan dio prirode koji, iako nije živi, ima svoju ulogu u održavanju cjelokupnog ekosustava na određenom području. Uzimanjem perja narušava se ionako već krhka ravnoteža, osobito na zaštićenom području od nacionalne važnosti što nacionalni parkovi jesu. Jedan od naših primarnih ciljeva unutar parka jest očuvanje bioraznolikosti, krajobrazne raznolikosti i georaznolikosti u stanju prirodne ravnoteže i usklađenih odnosa s ljudskim djelovanjem.

Stoga, molimo posjetitelje i sve prisutne koji se nalaze unutar granica Nacionalnog parka Brijuni da se pridržavaju pravila ponašanja i propisa koja možete pronaći na našoj web stranici (LINK: https://www.np-brijuni.hr/hr/aktivnosti-parka/pravila-i-propisi-zastite-prirode) kako bi se što bolje i efikasnije brinuli i očuvali prirodne ljepote oko nas.

U nastavku možete pročitati par zanimljivosti o paunovima kako bi se što bolje upoznali s prirodom ovih simpatičnih ptica!

Zanimljivosti o paunima:

• Boja perja kod paunova nije rezultat pigmenta (izvorno perja paunova imaju pigment smeđe boje) već strukturalnog obojenja. Ono sadrži mikroskopske strukture koje apsorbiraju i reflektiraju svjetlost na takav način da proizvode intenzivne plave, zelene i zlatne nijanse.

• Postoje i paunovi s genetskim varijacijama/mutacijama koje se zovu leucizam i koje sprječavaju taloženje melanina u njihovom perju uzrokujući tako potpuno bijelo perje. Treba naglasiti kako leucizam nije isto što i albinizam i javlja se isključivo kod indijskih paunova koji su isprva, kao mladunčad, žućkaste boje koja postaje bijela kako paunovi stare i sazrijevaju. Također, paunovi mogu imati djelomično obojena i djelomično bijela perja.

• Paunovi su poznati po svojim glasnim i prodornim krikovima, posebno tijekom sezone parenja što se može često čuti ako boravite na Velom Brijunu. Zvukovi mogu služiti i kao upozorenje drugim pticama o prisutnosti predatora.

• Paunovi, posebno muški, poznati su po svojim raskošnim repnim perima, koja koriste u sezoni parenja kako bi impresionirali ženke. Ovo perje se obično odbacuje jednom godišnje nakon sezone parenja. Taj proces, poznat kao mitarenje, obično se događa u kasno ljeto ili ranu jesen. Nakon što muški paunovi odbace svoje perje, ono ponovno izrasta tijekom zime i proljeća, kako bi bilo spremno za sljedeću sezonu parenja. Odbacivanje starog perja i rast novog je prirodan proces koji omogućava paunovima održavanje zdravog i atraktivnog izgleda.

• Godine 1963. plavi ili indijski paun (Pavo cristatus) proglašen je indijskom nacionalnom pticom. Prema IUCN-u, njegov areal pokriva gotovo cijeli Indijski potkontinent, gdje je vrsta od najmanje brige za ugrozu. Paun ima bogatu tradiciju prikazivanja u indijskoj umjetnosti i hinduističkoj vjerskoj kulturi. Povezuje se s bogovima i božicama, kao i s kraljevskom osobom. Na primjer, ljudi vjeruju da hinduistički bog Krišna nosi paunovo pero u svojoj kruni.

• Iako su im perja na repu dugačka i teška kada su preklopljena iz lepezastog položaja i dojam je da zbog svoje građe ne mogu letjeti, paunovi redovito lete na kratke udaljenosti kako bi pobjegli na granu drveta radi zaštite od grabežljivaca ili se gnijezdili noću.

• Ženka pauna ima posebne senzore u svojoj kresti koji joj omogućuju da osjeti vibracije partnera koji se možda nalazi daleko. Perje je podešeno da vibrira na točno istim frekvencijama na kojima razmetljivi paun zvecka repom. Kad god mužjak pauna zamahne repom, zatrese ga brzinom od 25 puta u sekundi, stvarajući val pritiska koji ženki doslovno zatrese glavu tražeći pozornost.

Autor teksta: Damir Pocrnić

Fotografije: Stručna služba NP Brijuni

Izvori:

Izgubljeni raj – Marija Lenz Guttenberg

https://en.wikipedia.org/wiki/Peafowl

https://en.wikipedia.org/wiki/Carl_Hagenbeck

Ullah, R., Azam, A., Aziz, T. et al. Peacock Feathers Extract Use as Template for Synthesis of Ag and Au Nanoparticles and Their Biological Applications. Waste Biomass Valor 13, 659–666 (2022). https://doi.org/10.1007/s12649-021-01537-4

Krapinec Krešo: Program zaštite divljači

https://www.mentalfloss.com/article/62371/9-feathery-facts-about-peacocks

https://www.treehugger.com/peacock-facts-5094142