Parkovi Hrvatske
EU Projekti
Hrvatski
Pčele
Pčele su jedna od skupina opnokrilaca (Hymenoptera), poznata po svojoj ulozi u oprašivanju i, u slučaju najpoznatijih vrsta pčela, medonosne pčele, po proizvodnji meda. Na svijetu je do danas opisano preko 16.000 vrsta pčela razvrstanih u sedam porodica. Pčele se hrane nektarom i peludom, prvim kao izvorom energije a drugim kao izvorom proteina i drugih hranjivih tvari.
Medonosne pčele
Pčele žive u zajednicama koje se sastoje od matice i radilica, a u proljeće i ljeti i od trutova.
Solitarne pčele
Divlje pčele, skupina Anthophila, su globalno najvažniji oprašivači, zbog toga što u svim svojim razvojnim fazama, od ličinke do odrasle pčele, ovise o cvjetnim resursima – peludu i nektaru. Pčele su zapravo vegetarijanske ose, koje su se od predatornih osa odvojile prije više od 100 milijuna godina, kada su prešle na biljnu prehranu. Danas na svijetu obitava preko 20 tisuća vrsta pčela, nešto više od 2 tisuće u Europi, i procjenjuje se više od 720 vrsta u Hrvatskoj.
Ugroženost
Postoji iznimno širok raspon uzroka i čimbenika opadanja broja kukaca, te se trenutno čini da postoji ograničeni konsenzus o njihovoj relativnoj važnosti. Neki od glavnih razloga uključuju:
1. Intenzifikaciju poljoprivrede: gubitak prirodnih staništa i resursa za ishranu i gniježđenje zbog intenzivne poljoprivrede.
2. Široku upotrebu agrokemikalija: upotreba insekticida, fungicida, herbicida i gnojiva negativno utječe na oprašivače.
3. Taloženje dušika: povećana razina dušika u okolišu mijenja sastav biljnih zajednica.
4. Promjenu korištenja zemljišta: krčenje šuma i urbanizacija smanjuju dostupna staništa za oprašivače.
5. Klimatske promjene: promjene u temperaturi i obrascima oborina utječu na oprašivače i njihove biljke domaćine.
6. Invazivne vrste: invazivne vrste mogu nadmašiti domaće oprašivače u konkurenciji za resurse.
7. Širenje patogena: bolesti koje pogađaju oprašivače postaju sve raširenije.
Autor: Andrea Blašković
Izvor:
2. Koren T (2024): Istraživanje i vrednovanje faune oprašivača na odabranim područjima NP Brijuni. Udruga Hyla, Zagreb, str. 30.
3. https://www.enciklopedija.hr/c...
Fotografije: Toni Koren, Alena Sprčić, Andrea Blašković
