Aktivnosti parka

Povodom obilježavanja svjetskog dana divljih vrsta, odlučili smo napisati pokoji redak o divljim životinjskim vrstama i njihovom odnosu sa prirodom, ali i čovjekom. Uglavnom se to odnosi na životinje kojima je prirodno stanište divljina. U Nacionalnom parku Brijuni imamo životinje koje žive slobodno na otoku te one koje žive u Safari parku i Parku ptica.

Šetajući livadama i šumskim površinama možemo susresti mnogobrojnu divljač koja se slobodno kreće cjelokupnim kopnenim područjem Parka. Mnogobrojna heterogena populacija divljači jelena aksisa i lopatara te muflona udomaćena je još prije stotinjak godina te su dio faune prepoznatljive za Brijune. Osim njih možemo još susresti zečeve, paunove i vjeverice. Kako bismo što kvalitetnije kontrolirali njihovu zdravstvenu situaciju, utvrđivali njihovo brojno stanje te omogućili što bolje uvjete za njihovu egzistenciju, u našem su Parku zaposleni djelatnici koji rade na zaštiti životinjskog svijeta. Brinu se prije svega o dostupnosti vode i hrane, uređivanju pojilica, nadopunjavanju hranilica sa sijenom i zrnatom hranom, kao i vitaminsko mineralnim dodatcima, kako bi utjecaj divljači bio što manji na devastaciju šumskog ekosustava. Osim toga, oni brinu o njihovom zdravlju i fizičkom stanju te vrše kontrolu populacije što znači održavanje broja divljači u granicama koje su zdrave za okoliš. Postoji propisani broj životinja koje mogu živjeti na nekom prostoru s obzirom na površinu, jer treba imati na umu da previše divljači loše utječe na floru. Oni na otoku nemaju svog prirodnog neprijatelja te bi uništavanje biljnog svijeta koji je njihovo stanište, povratno negativno utjecalo na njih. Upravo se zbog toga treba provoditi kontrola populacije.

Iako mnogim ljudima pri pomisli na zoološki vrt, prvo što padne na pamet jest da su životinje tamo zatočene. Ta bi konstatacija bila djelomično točna jer one jesu tamo zatvorene, no svi zoološki vrtovi imaju posebne i stroge kriterije držanja životinja. Zoološki vrtovi su mjesta koje se bave konzervacijom divljih i ugroženih vrsta kojih je u prirodi sve manje ili su pred izumiranjem. Ono što je jako bitno jest da se svim životinjama u zoološkim vrtovima mora omogućiti životni prostor najsličniji onome u prirodi. Osim toga, hrana i voda nikad im ne nedostaju, stoga nisu kao što bi bili u prirodi prepušteni klimatskim uvjetima ili godišnjem dobu. Tamo im nije bitno je li ljeto sušno i imaju li dovoljno trave za pasti ili vode za popiti. Ali… nisu slobodni u prirodi! Obzirom na surovi svijet današnjice i klimatske promjene za koje smo mi ljudi odgovorni, teško je reći da bi im bilo bolje u prirodi. Došlo je vrijeme u kojem su poplave, suše, nagle promjene temperature, zakiseljavanje mora, ogromne količine otpada, sve češće i sve veće. Životinje su jako osjetljive na bilo kakve promjene, a osobito ovako drastične. Je li onda takva stresna sloboda za njih bolja ili gora od života u zoološkim vrtovima? Pitanje je na koje će svaki pojedinac imati svoje mišljenje i odgovor. Ono što je zasigurno točno jest to da su upravo zoološki vrtovi mjesta na kojima se čuvaju divlje životinje. Mjesta na kojima postoje dobri ljudi i timaritelji koji svakodnevno i nesebično brinu o tome da kvaliteta njihovog života bude na najvišoj mogućoj razini. Oni su ti koji paze da imaju dovoljno hrane i vode, brinu o njihovom zdravlju, higijeni, ali i igri. U divljini je upravo zbog klimatskih promjena i utjecaja čovjeka na prirodu, sve manje površina na kojima mogu živjeti, a s time i sve manje divljih životinja. Takve situacije narušavaju prirodnu ravnotežu što onda dovodi do brojnih problema u životinjskom, biljnom, ali i našem svijetu. Upravo zato moramo paziti i čuvati prirodu i sve ono što nas okružuje.

Brijunski zoološki vrt i Park ptica su mjesta na otoku gdje obitava jedan dio brijunskog životinjskog svijeta. Tamo možemo pronaći neke od divljih životinja kao što su zebre, slonica Lanka, ljame, nojevi, papige i druge. Svakodnevno im naši timaritelji i ostali djelatnici safari parka olakšavaju i uljepšavaju život. Slonica Lanka ponaša se kao jedan jako veliki pas. Odrasla je okružena ljudima, a ne svojom vrstom te joj nedostatak njezine vrste pokušavamo nadoknaditi interakcijom s timariteljima zbog čega se ponaša zaigrano, veselo, mazno, a ponekad i pomalo razmaženo. Naša zadaća je ostvariti ravnotežu između njezine potrebe za nama i omogućavanja što više prirodnih ponašanja (sličnih onima koje bi imala u divljini) što je zadatak koji zahtjeva cijeli tim ljudi. Zebre mogu po cijele dane obarati svoje rekorde u trčanju na prostranoj zelenoj livadi dok ih ljame radoznalo promatraju. Apsolutno su bezbrižne znajući da ih čeka svaki obrok u danu bez potrebe za migracijama. Inače kada se nalaze u divljini zebre žive nomadskim životom jer migriraju u potrazi za pašnjakom ili vodom. Na prostranim livadama Brijunskog zoološkog vrta nemaju potrebe za time.

Harmonija između čovjeka i divlje životinje nekada je postojala, no nažalost su došla vremena kada mi ljudi činimo više zla za njih nego dobrog. Sve dok postoje izuzetci poput zooloških vrtova, parkova prirode, prirodnih rezervata, prihvatilišta i sličnih, još uvijek ima nade da se divlje vrste zaštite od izumiranja. Mi smo ti koji radimo promjenu te je jako važno krenuti od samog sebe i pokušati napraviti što više za prirodu koja nas okružuje, sve dobro bit će nam vraćeno, ali nažalost i ono loše.

Tekst: Martina Benazić

Slike: Goran Šafarek, Nataša Sundara, Marko Vrdoljak, Vid Rotar