Aktivnosti parka

Godine 2013. Ujedinjeni Narodi proglasili su 3. ožujka Svjetskim danom divljih vrsta (Wildlife day - WWD). Obilježavanjem ovog dana slavimo sve divlje vrste i sveukupnu bioraznolikost na Zemlji.

Čovjek se oduvijek oslanja na resurse iz prirode, temeljene na divljini i bioraznolikosti kako bi zadovoljio svoje potrebe za hranom, lijekovima, skrovištem, gorivom i odjećom. Ti resursi nisu beskonačni te moramo razmišljati kako ćemo ih racionalno koristiti. Upravo iz tog razloga obilježavamo Svjetski dan divljih vrsta kako bi širu javnost educirali i potakli na pozitivno djelovanje i promjene. Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana divljih vrsta (WWD2024) je povezivanje ljudi i Planeta: istraživanje digitalnih inovacija u zaštiti divljih vrsta.

Pod divljim vrstama ovdje podrazumijevamo vrste koje žive u svom prirodnom staništu, podalje od čovjeka. To ih razlikuje od pripitomljenih, tako zvanih domesticiranih vrsta. Ljudske aktivnosti (poljoprivreda, gradnja naselja) razorile su, ili u najmanju ruku osjetno smanjile površine na kojima inače žive divlje životinje, brojnost mnogih divljih vrsta se smanjuje. U područjima koje nastanjuju ljudi, mnoge su vrste već izumrle ili su iz njih nestale. Postoje mnoge udruge, institucije i javne ustanove koje se bave zaštitom divljih vrsta, tu spada i ustanova nacionalnog parka.

Akvatorij JU NP Brijuna, koji čini gotovo 80 % površine parka stanište je brojnih divljih morskih vrsta tipičnih za životne zajednice sjevernog Jadrana. Kopneni dio NP Brijuni isto tako naseljavaju brojne divlje vrste: preko 160 vrsta ptica (npr. morski vranac, vodomar, bijela čaplja, crvenokljuna i dugokljuna čigra, ušara), 18 vrsta šišmiša (npr. veliki večernjak), sitna (npr. zečevi) i krupna divljač (jelen aksis, lopatar i muflon) te mnoge druge vrste. Kopneni dio obuhvaća i divlje vrste biljaka (npr. primorska makovica, grimizni kaćun) i gljiva (npr. brijunska cjepača) koje su također prisutne na otoku. Mnoge od ovih vrsta strogo su zaštićene vrste točnije divlje vrste koje su ugrožene ili su usko rasprostranjene.

Za Svjetski dan divljih vrsta 2024. istražujemo digitalne inovacije i ističemo kako digitalne tehnologije i usluge mogu potaknuti očuvanje divljih vrsta, održivu i legalnu trgovinu divljim životinjama i suživot ljudi i divljih vrsta. Tehnološke inovacije učinile su istraživanje, komunikaciju, praćenje, analizu DNK i mnoge druge aspekte očuvanja divljih vrsta lakšim, učinkovitijim i preciznijim. Ipak, neujednačen pristup ovim novim alatima, zagađenje okoliša i neodrživa primjena određenih tehnologija ostaju ključni problemi za postizanje univerzalne digitalne uključenosti.

U NP Brijuni godinama nastojimo poboljšati naš rad pomoću novih digitalnih alata, ali i uz pomoć razmjene znanja i iskustva s institucijama unutar i izvan Hrvatske. Brijunski akvatorij jedno je od najbolje zaštićenih morskih područja u Hrvatskoj, a to se osobito odnosi na riblji fond. Četiri puta veća biomasa ribe unutar brijunskog podmorja naspram okolnog, nezaštićenog područja, govori o važnosti i učinkovitosti primjerene zaštite. Kao što se može vidjeti iz svega navedenog samo zajedničkim djelovanjem svih dijelova društva i pravilnim postupanjem možemo sačuvati vrste, bioraznolikost i prirodu u svoj njezinoj cjelovitosti i ljepoti.

Literatura:

Stručni priručnik NP Brijuni

https://www.wildlifeday.org/en

https://gov.hr/hr/divlje-vrste-i-njihovo-koristenje/1408

https://mingor.gov.hr/o-ministarstvu-1065/djelokrug/uprava-za-zastitu-prirode-1180/strogo-zasticene-vrste/1242

Autor: Paula Markoč

Ilustracija: službeni plakat WWD2024 dizajnirala je CHENG Hui Xin, mlada studentica digitalnog dizajna iz Penanga u Maleziji.