Aktivnosti parka

Svjetski dan vlažnih staništa obilježava se 2. veljače. Tog je dana, 1972. godine u iranskom gradu Ramsaru potpisana Konvencija o vlažnim područjima, poznatija kao Ramsarska konvencija. Ona obvezuje svaku zemlju potpisnicu na očuvanje vlažnih staništa i predstavlja okvir za međunarodnu suradnju u njihovoj zaštiti i održivom korištenju. Republika Hrvatska je potpisnica Konvencije od 1991. godine.

U široku definiciju vlažnih staništa, po spomenutoj Konvenciji, ubrajamo jezera, močvare, bare i lokve, ribnjake, solane, poplavne šume i travnjake, ušća rijeka, ali i potoke, rijeke pa čak i morsku obalu i koraljne grebene.

Vlažna staništa su trenutno najugroženija staništa na Zemlji. Nestaju tri puta brže od šuma. Danas ih ima čak 35% manje nego prije 50 godina, a čak 90% manje nego 1700. godine.

Zaštita i očuvanje te obnova su hitni prioriteti.

Zašto?

Vlažna staništa su centri bioraznolikosti. Ukupno oko 40% vrsta na Zemlji ovisi o njima, bar u jednom dijelu svog životnog ciklusa.

Vlažna staništa često nazivaju Zemljinim bubrezima jer pročišćavaju i uklanjaju štetne tvari iz podzemnih voda. Zahvaljujući njima, (još uvijek) imamo pitku vodu.

Vlažna staništa smanjuju i utjecaj klimatskih promjena tako što skladište velike količine ugljika, koji bi, kad bi se otpustio u atmosferu, postao staklenički plin CO2.

Što možemo učiniti?

Prije svega, cijeniti ih zbog brojnih koristi i prirodnih rješenja kojima pozitivno utječu na zdravlje planeta.

Njima pametno upravljati i koristiti ih održivo tako da očuvamo i održimo zdravim ove kritično važne ekosustave.

Obnoviti izgubljena i uništena vlažna staništa kako bi oživjeli bogatu biološku raznolikost ovih ekosustava koji održavaju život kakvog poznajemo.

Voljeti ih.

Za vas, vašu djecu, učenike, male i velike prijatelje, pripremili smo edukativne postere i igru 'Potraga za močvarnim blagom'. 

Posjećujte vlažna staništa, uživajte u njihovim tišinama i upoznajte njihove stanovnike.

Tekst, edukativni materijali i fotografija: Alena Sprčić, NP Brijuni