Aktivnosti parka

Na otočju su šume prisutne na Velikom i Malom Brijunu, a na ostalim otocima prevladava uglavnom grmovita makija. Najrašireniji oblik šume koji zauzima 29 % površine kopnenog dijela Nacionalnog parka su šume hrasta crnike u čijem se sastavu može naći lovor, crni jasen, mirta, zelenika, planika, veliki vrijes i lemprika. Najočuvanija šuma hrasta crnike na području Brijunskog otočja, ali i šire, nalazi se na Velikom Brijunu u sklopu ograđenog prostora oko Bijele vile gdje je izvan dometa divljači, što omogućava nesmetan razvoj.

Krupna divljač, tj. jelen lopatar, jelen aksis, muflon i srna, na Brijunsko su otočje uneseni zbog lova početkom 20. st. Sve su se vrste, osim srne, zadržale na otoku do danas, a kako je proglašenjem nacionalnog parka lov zabranjen, jelenska se divljač prenamnožila.

Problemi pretjeranog broja divljači, ponajviše se očituju na travnjačkim i šumskim površinama zbog prekomjernog brsta prizemnog sloja bilja. Divljač brsti i jede sve biljke koje rastu s poda, ali i brsti i jede krošnje drveća i grmolike bilje pa tako travnjaci izgledaju golo, fali prizemni dio šume te je svo drveće obrezano na isti način i poprima karakteristični oblik gljive. U šumskim zajednicama vidljiva je očita degradacija i polagano odumiranje šuma jer divljač pobrsti mlade izdanke zbog čega šuma nema mogućnost obnove. Osim toga, nestaje i gromoviti prizemni sloj, taj prizemni sloj često bude sklonište ili gnjezdilište nekim vrstama ptica ili drugih životinja. Prizemni sloj je također vrlo bitan jer stvara gusti splet korijenja koji drži zemlju na okupu, ako taj sloj nedostaje dolazi do erozije tla.

Divljač jede dosta selektivno, izbjegava bodljikavo grmoliko bilje kao i miomirisne i otrovne biljke, iz tog razloga takve biljke su dosta raširene na Velikom Brijunu i često preuzmu određeno stanište te ostavljaju prostor za razvoj invazivnih vrsta. Osim velike divljači na Velikom Brijunu još imamo zečeve i paunove. Oni su uneseni na otok te se puno razmnožavaju i jedu prizemni sloj bilja. Taj prizemni sloj često i mehanički oštećuju kad se gnijezde te tako sprječavaju rast biljaka.

Zbog svega navedenog oko novoposađenog bilja stavljamo ogradu kako bi onemogućili brst divljači u nadi da se biljke oporave i šuma obnovi. Osim toga, tijekom 2017. g. poluotok Peneda je ograđen te postoje električna vrata koja omogućavaju zatvaranje tog djela šume kako bi se nesmetano mogla obnavljati i kako bi se kontrolirala populacija divljači.

Literatura: Stručni priručnik NP Brijuni

Autor: Paula Markoč